Smrtonosni ples

Plesna epidemija koja je zahvatila Strazbur možda zvuči kao legenda, ali je dobro dokumentovana u istorijskim spisima iz 16. vijeka.
Smrtonosni ples: Misteriozna epidemija koja je odnijela mnoge živote_629ad1132a543.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Plesna kuga ili plesna epidemija dogodila se u julu 1518. godine u Strazburu kad je jedna žena počela nekontrolisano da pleše. Ubrzo su joj se pridružili brojni sugrađani koji su plesali danima, sve dok nisu umrli od iscrpljenost ili srčanog i moždanog udara.

Histerija je nastala kad je žena poznata kao Frau Trofea izašla na ulicu i počela lagano da se vrti i trese. Njoj se ubrzo pridružilo tridesetak stanovnika Strazbura, a kako tvrde spisi iz tog perioda, epidemija je do kraja avgusta zahvatila oko 400 ljudi. Bez logičnog objašnjenja ovog fenomena, lokalni ljekari su ga pripisivali uzavreloj krvi i tvrdili da se klin klinom izbija, pa je tako izgrađena bina, dovedeni profesionalni plesači i unajmljena čak i muzika ne bi li se ljudi izliječili od ludila koje ih je zahvatilo. Ovo je ubrzo počelo da uzima svoj danak, pa su tako ljudi kao pokošeni padali od iscrpljenosti, moždanog udara i srčanog napada. Čudna epizoda koja je zadesila stanovnike Strazbura nije završena sve do septembra, kad su plesači odvedeni daleko u hram na planini, kako bi se molili za oprost.

Plesna epidemija koja je zahvatila Strazbur možda zvuči kao legenda, ali je dobro dokumentovana u istorijskim spisima iz 16. vijeka. Ovo takođe nije bio jedini incident te vrste – slične stvari su se desile u Švajcarskoj, Nemačkoj i Holandiji, ali nijedna plesna epidemija nije bila velika i smrtonosna kao ova koja je zahvatila Strazbur 1518. godine.

Šta je navelo toliki broj ljudi da pleše do smrti? Istoričar Džon Voler objašnjava ovu pojavu Svetim Vidom za kog su pobožni Evropljani 16. vijeka vjerovali da proklinje ljude plesnom kugom. U kombinaciji sa strahotama bolesti i gladi koje su u tom periodu kosile Strazbur, sujeverje vezano za Vidovdan je možda izazvalo stresom indukovanu histeriju koja se proširila na veliki dio grada. Drugi smatraju da su plesači bili pripadnici neke vjerske sekte, dok nam treća i možda najprihvatljivija teorija govori da su plesači unijeli u organizam ergotnu gljivu koja raste na žitaricama, a njeno konzumiranje izaziva halucinacije i grčenje tijela.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.