Preselio na ahiret Akademik Dževad Jahić

Kao član BANU u svojim javnim nastupanjima davao je veliki doprinos u podizanju svijesti o značaju i posebnosti bosanskog jezika.
IMG_3801
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Akademik Dževad Jahić, jedan od najznačajnihih Bosanskih ligvista, preselio je jutros, 21. aprila, u 76. godini života.

Vijest o njegovom preseljenju objavio je direktor BZK Preporod, Sanjin Kodrić.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Dževad Jahić je rođen 15. avgusta 1948. godine u Mostaru. Osnovnu i Srednju školu završio je u Rogatici. Studije srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. godine. Magistarsku tezu na temu “Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja” odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom “Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne” odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.

1983. Godine je izabran za docenta, 1989. godine za vanrednog profesora, a 2002. Godine za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika I Historija Bosanskog književnog jezika. Od 1989 – 1993. Bio je lektor i predavač srskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Departmanu za slavenske jezike Filozofskog fakulteta na Moskovskom državnom univerzitetu. Radio je na Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu je radio od 1975. godine.

Područja naučnog interesovanja Akademika Dževada Jahića su bila dijalektologija, jezička historija, sociolingvistika – iz kojih je objavio impozantan broj radova u naučnim časopisima poput: Južnoslavenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje Slavjanovedenie, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa. Bio je član Bosanske akademije nauka i umjetnosti.

Osim naučnog, bavio se i književnim radom i objavio nekoliko zbirki poezije.

Kao član BANU u svojim javnim nastupanjima davao je veliki doprinos u podizanju svijesti o značaju i posebnosti bosanskog jezika.

“Bošnjacima osporavati jezik to je samo manipuliranje i sredstvo da se nekome ko postoji i ko živi jezik da mu se kaže da ne postoji i ne živi. Što je, malo je reći, balkanski nonsens i to je tragedija, ali ne samo naša bosanska, nego šira u kojoj mi intelektualci pretenciozno kažemo, svaki put duboko se zabrinemo nad tim, govorimo o tome i pokušavamo apelirati na javnost i odgovorne ljude da napokon shvate šta jeste kultura, naslijeđe, historija, a šta jeste manipuliranje tim naslijeđem i tom historijom.”

Autor je mnogobrojnih djela, među kojima “Sedra pelinova”, “Trešnjev bunar”, “Vitorin vrijes”, “Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne”, “Stakleni mejt”, “Bošnjački narod i njegov jezik”, “Rječnik bosanskog jezika”

Vrijeme i mjesto dženaze će biti objavljeno naknadno.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.