Siromaštvo djece poraslo zbog pandemije

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ilustracija: Mansoor Gull
Ilustracija: Mansoor Gull
Djeca koja odrastaju u siromaštvu i socijalnoj isključenosti imaju manje šanse da budu uspješna u školi, kao i veće predispozicije za narušeno zdravlje, nezaposlenost, siromaštvo i socijalnu isključenost u odrasloj dobi.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Nedavno su objavljeni podaci koji pokazuju da su siromaštvo i socijalna isključenost u EU u 2020. porasli u odnosu na prethodnu godinu, a tome se mogu dodati i još svježiji podaci o siromaštvu djece. Oni pokazuju da je porasla i stopa siromaštva među djecom – u 2020. je 24,2% djece u EU živjelo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u usporedbi s 22,5% u 2019. U razdoblju od 2015. do 2020. rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU se smanjio – sa 27,5% na trenutnih 24,2% – ali pandemija je taj trend zasad preokrenula i u svakom slučaju usporila. Unatoč padu prosječne stope siromaštva djece u tom periodu, četiri države članice bilježe suprotan trend: dječje siromaštvo je između 2015. i 2020. poraslo u Njemačkoj, Luksemburgu, Švedskoj i Francuskoj.

Djeca koja odrastaju u siromaštvu i socijalnoj isključenosti imaju manje šanse da budu uspješna u školi, kao i veće predispozicije za narušeno zdravlje, nezaposlenost, siromaštvo i socijalnu isključenost u odrasloj dobi. Na rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti među djecom utječe puno faktora. Među najvažnijima su zaposlenost roditelja/članova obitelji ili statističkom rječnikom radni intenzitet kućanstva u kojem djeca žive: osobe koje žive u kućanstvima niskog radnog intenziteta puno češće žive u siromaštvu (njih 71,9%) od osoba koje žive u kućanstvima u kojima je veći udio zaposlenih. S time je usko povezan i faktor obrazovanja roditelja, pa je tako čak 50,5% djece čiji roditelji imaju nizak stupanj obrazovanja u 2020. godini živjelo u riziku od siromaštva, u usporedbi sa samo 7,7% djece čiji roditelji su visokoobrazovani. Također, siromaštvo u velikoj mjeri ovisi o sastavu kućanstva u kojima djeca žive: kućanstva koja se sastoje od samohranih roditelja s djecom imaju najviši rizik od siromaštva (42,1%).  Kućanstva sastavljena od samohranog roditelja s djecom dvostruko češće se nalaze u ozbiljnoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji (14,%) u odnosu na sva kućanstva u kojima žive djeca (7,5%). Također, visok rizik od siromaštva imaju i obitelji s troje ili više djece (29,6%). Tome se može dodati još niz faktora, od kojih je jedan i migrantsko porijeklo: djeca kojima je barem jedan roditelj rođen u drugoj državi od one u kojoj trenutno živi imaju veći rizik od siromaštva (32,9%) od djece kojima su oba roditelja rođena u državi u kojoj žive (15,3%).

Od svih članica EU, Rumunjska ima najvišu stopu rizika od siromaštva i socijalne isključenosti među djecom u 2020. (41,5%), a slijede ju Bugarska (36,2%), Španjolska (31,8%) i Grčka (31,5%). Najbolje u EU stoje Slovenija sa 12,1% djece koja žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, Češka (12,9%), Danska (13,5%) i Finska (14,5%).

Čitajte više