Klimatske promjene sve brže

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Svjetski čelnici neće moći ostvariti svoja obećanja o klimi ako ne poduzmu hitne mjere za "brzo i opsežno smanjenje" emisije stakleničkih plinova. Klimatska kriza je već započela, sada treba učiniti sve da se ona ublaži.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Zagađenje ugljičnim dioksidom raste tolikom brzinom da će ključni prag u borbi protiv zaustavljanja klimatskih promjena – ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća – biti pređen već u sljedećih 15 godina.

To je jedan od središnjih nalaza izvještaja kojeg su odobrili delegati iz 195 zemalja, a u ponedjeljak (9.8.2021.) objavilo Međunarodno povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC). Analiza, koja dolazi usred rekordnih vrućina i kiša koje su potresle i bogate i siromašne zemlje, oslanja se na više od 14.000 recenziranih znanstvenih studija za procjenu klimatskih promjena. Izvještaj pruža sliku stanja planeta, koji su ljudi u samo nekoliko stotina godina promijenili do neprepoznatljivosti.

“Ovaj izvještaj daje prikaz stvarnosti”, rekla je Valérie Masson-Delmotte, dopredsjednica radne skupine IPCC-a.

Sagorijevanjem fosilnih goriva i oslobađanjem stakleničkih plinova ljudi su zagrijali planet za oko 1,1 stupanj Celzija. To dovodi širom svijeta do jačih i češćih toplinskih valova i obilnih kiša. Porastao je i broj tropskih orkana. U mnogim regijama širom svijeta suše sve duže traju.

Od posljednjeg velikog izvještaja IPCC -a 2014. poraslo je uvjerenje znanstvenika da su klimatske promjene dovele do većeg intenziteta požara, poplava i oluja. Pritom postoji jednostavno rješenje: prestanak sagorijevanja fosilnih goriva. Ali vlade, industrija i pojedinci to ne čine dovoljno brzo.

“Kad vidim podatke koje smo ustanovili o klimatskim ekstremima, rekla bih da se nalazimo usred klimatske krize”, kaže Sonia Seneviratne, znanstvenica s Instituta za atmosfersku i klimatsku znanost na ETH Zürich u Švicarskoj i koautorica izvještaja. “Mi smo suočeni s doista jako velikim problemom”, kaže ona.

Koliko brzo klimatske promjene zagrijavaju svijet?

2015. su svjetski čelnici obećali ograničiti zagrijavanje Zemlje do kraja stoljeća na znatno ispod 2°C – idealno bi bilo na 1,5°C – kako bi se izbjegle katastrofe. Ali umjesto toga se provodi politika koja planet vodi prema zagrijavanju za 3°C, tvrde znanstvenici iz njemačke istraživačke grupe Climate Action Tracker.

Cilj je bio da se zagrijavanje za 1,5° C postigne u roku od nekoliko desetljeća, dok bi prema najambicioznijem scenariju temperature do kraja stoljeća mogle biti vraćene na ranije stanje. Ali za to bi bila potrebna konzekventna dekarbonizacija globalnog gospodarstva. To bi između ostalog moglo uključivati i isisavanje ogromnih količina CO2 iz atmosfere. No za to je potrebna skupa tehnologija i malo je naznaka da bi to moglo funkcionirati u potrebnim razmjerima.

“Puno je lakše ograničiti količinu ispušnih plinova, nego pokušati znatne količine ugljičnog dioksida izvlačiti iz atmosfere”, smatra Malte Meinshausen, znanstvenica s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu i koautorica izvještaja. “Tu bi cijena bila znatno veća od cijene većine mjera koje možemo poduzeti odmah.”

Kako će klimatske promjene djelovati na planet?

Širom svijeta ekstremne kiše postat će, sa svakim stupnjem Celzija koliko se atmosfera zagrijava, jače za 7%. Više tropskih orkana će biti klasificirano u najviše kategorije 4 i 5. A monsunske kiše u Aziji će biti jače i padat će u različito vrijeme od uobičajenog.

“Svaki dodatni rast globalnog zatopljenja dovodi do sve ekstremnijih promjena”, stoji u studiji IPCC-a.

Učestalost obilnih kiša, koje su ranije znale padati jednom u deset godina, već je porasla za 30%. Uz daljnje zagrijavanje od 3°C do njih bi moglo dolaziti dva ili čak tri puta u desetljeću. A procjenjuje se da bi one mogle sa sobom donijeti i za trećinu veću količinu oborina.

S druge strane suše koje su se događale jednom u 10 godina sada bi mogle dolaziti i četiri puta u desetljeću. Toplinski valovi, koji su već sada znatno učestaliji nego prije industrijske revolucije, bit će 9,4 puta vjerojatniji i za 5°C topliji.

Hoće li klima mijenjati samu sebe?

Neke od klimatskih promjena će automatski voditi do daljnjeg zatopljenja. Prirodni spremnici ugljičnog dioksida u oceanima i na kopnu postaju manje učinkoviti kako se planet zagrijava.

Više temperature će odmrznuti još više vječnog leda (permafrost) – oslobađajući ogromne količine metana u atmosferu. Time će se još brže topiti snijeg i ledeni pokrov koji odbija toplinu od planeta. Arktik će vjerojatno barem jednom prije 2050. godine biti praktički bez ledenih santi na moru.

Znanstvenici doduše smatraju da odmrzavanje permafrosta neće samo po sebi dovesti do dramatičnog samopojačavajućeg ubrzanja klimatskih promjena. No ono bi znatno otežalo borbu za stabilizaciju klime. Viša razina onečišćenja atmosfere znači jače povratne sprege koje je onda sve teže predvidjeti i kontrolirati.

Pokrenuti su i neki procesi koji se ne mogu zaustaviti. Očekuje se da će razina mora u ovom stoljeću porasti više od pola metra. Taj je proces već u toku i dovest će do češćih poplava priobalnog pojasa. Još je dosta nepoznanica, ali procjenjuje se da bi do 2100. razina mora mogla porasti i za dva metra, odnosno za pet metara do 2150. – ukoliko se ostvari scenarij “vrlo visoke” emisije stakleničkih plinova.

Zato je važan svaki napredak u zaštiti klime: “Svaki izbjegnuti stupanj – ili desetina stupnja – smanjuje rizik od ekstremnih događaja”, kaže Douglas Maraun, znanstvenik iz Wegener centra za klimu i globalne promjene u Austriji.

Zaustaviti sagorijevanje fosilnih goriva

Najveći izvori zagađenja koje mijenja klimu su ugljen, nafta i plin. No, sažetak izvještaja na 43 stranice za političare, dokument koji su prvo pripremili znanstvenici, a zatim su ga vladini izaslanici odobrili redak po redak, ne sadrži riječi “fosilna goriva”.

Autori IPCC -a ne smiju komentirati tok rasprave koja je prethodila odobrenju izvještaja, jer je on bio označen kao „povjerljiv”, ali “u materijalu koji su sastavili znanstvenici spominju se naravno i fosilna goriva”, rekao je klimatolog Meinshausen. No “čak i ako su neki pojmovi izbjegnuti, veliko je postignuće što na kraju imamo sporazum svih vlada. Sada više niti jedna vlada na svijetu to ne može ignorirati i reći da ne vjeruje u ono što je IPCC napisao”, naglašava ovaj znanstvenik.

Ovaj izvještaj IPCC -a je prvi od tri i dolazi uoči klimatskog summita COP26 u Velikoj Britaniji u studenom. Tamo će svjetski čelnici raspravljat o različitim potezima, poput primjerice ispunjavanja obećanja da će se sa sagorijevanjem ugljena prestati do 2030. godine, ili najave bogatih zemalja da će siromašnijima plaćati 100 milijardi dolara godišnje kako bi se prilagodili klimatskim promjenama do 2020. To do sada naime nije učinjeno.

Čitajte više