“Jedino što oni žele jeste dostojanstven život”

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Tran To Nga ima jednu ćerku u Vijetnamu, a drugu u Australiji. Njima bi bilo draže da se majka iz Francuske preseli kod jedne od njih. Naposlijetku, vrijeme je pandemije, a majka je bolešljiva. U avgustu će napuniti 79 godina. Međutim, ona i ne pomišlja da napusti Francusku. Kaže da mora da ostane kako bi vodila svoju posljednju bitku.

Pred sudom u Evriju, predgrađu Pariza u kojem živi, ova Vijetnamka je tužila 14 hemijskih koncerna. Među njima su američki koncerni kao Dou kemikal ili Monsanto, koji je u međuvremenu dio njemačkog Bajera. Ti koncerni su proizvodili izuzetno otrovni herbicid “ejdžent orindž” (agent orange).

Armija Sjedinjenih Američkih Država je šezdesetih i sedamdesetih godina prosula iz vazduha 40 miliona litara ovog otrova iznad Vijetnama. Time su htjeli da unište žetvu i džunglu u kojoj se skrivao neprijatelj. To će sudbonosno uticati i na život Tran To Nga.

Sredinom šezdesetih ona je radila kao novinarka i učiteljica, priključila se komunističkom Vijetkongu koji se borio protiv Sjedinjenih Američkih Država. Jednog dana je čula avion koji je kružio iznad skloništa njene grupe. Iz radoznalosti je napustila sklonište i ugledala bijeli oblak kako se spušta na zemlju.

“On me je pokrio, potpuno sam bila prekrivena nekom tečnošću, ljepljivom supstancom. Skoro sam se ugušila”, priča ona. Odmah je saprala sve to sa sebe. Mada je pretpostavljala da ta tečnost ne donosi ništa dobro, godinama nije znala šta se zaista dogodilo. Kao i mnogi drugi u Vijetnamu.

Umrla je sa 17 mjeseci

Tran To Nga je dvije godine kasnije rodila prvu ćerku, Viet Hai – Vijetnamsko more. Djevojčica je došla na svijet sa teškom srčanom manom. “Napustila me je kad joj je bilo 17 mjeseci”, rekla je i dodala:”Stalno sam sebi prebacivala da sam bila loša majka, jer nisam mogla da zaštitim svoje dijete”.

Ona je sada sigurna da je “ejdžent orindž” prouzrokovao bolest i smrt njene ćerke. I dvije ćerke koje je rodila kasnije imaju teške zdravstvene probleme.Tran To Nga takođe svaki dan uzima niz lijekova za bolesti kao što su rak i dijabetes. Nalazi stručnjaka potvrđuju da je nastanak bolesti povezan sa “ejdžent orindžom”.

Tran To Nga želi da proizvođači herbicida preuzmu odgovornost za ono što se desilo njoj i milionima ljudi u Vijetnamu. Koncerni odbacuju krivicu. Dou kemikal, na primjer, piše na svom sajtu da je američka Vlada odgovorna za svoje vojne postupke i u pogledu razvoja i primjene “ejdžent orindža” u Vijetnamu. Koncern dodaje da na osnovu aktuelnih istraživanja ne vidi uzročno-posljedičnu vezu između “ejdžent orendža” i bolesti. Tu tvrdnju bi žrtve mogle da dožive samo kao dodatno poniženje.

Naime, dokazano je da sastavni dio herbicida dioksin decenijama poslije rata truje tlo i vodu u Vijetnamu, pošto se ne razgrađuje prirodnim putem. Preko poljoprivrednih proizvoda i ribe dioksin dospijeva u ljudski organizam. Posljedice su rak i hendikepiranost u nekoliko generacija.

Borba protiv zaborava

Tran To Nga naglašava da tu svoju posljednju bitku ne vodi za sebe već za druge. Objašnjava da se na njoj ne vidi da je bolesna, ali mnogi drugi su izgubili noge, stopala, ruke. Ili su označeni po cijelom tijelu: “Mnogi imaju teške hendikepe, ali su hrabri, veoma su hrabri”. Tran To Nga priča o ljudima koje je sretala na svojim brojnim putovanjima Vijetnamom i oči joj se pune suzama: “Jedino što oni žele jeste dostojanstven život”.

Tran To Nga smatra da je njen zadatak, da se založi za dostojanstvo tih ljudi. Ona to radi već godinama, između ostalog i zato jer zna da ne postoji puno ljudi iz Vijetnama kojima je sudski put otvoren. Francusko pravosuđe od prije nekoliko godina dozvoljava civilne procese za slučajeve koji su se zbili u inostranstvu. Tužbu mogu podnijeti francuski građani koji su lično pogođeni – kao Tran To Nga.

Ona kaže da bi drama sa “ejdžent orendžom” bila prekrivena prašinom zaborava da je nije iznijela pred sud: “A u Vijetnamu je bilo oko četiri miliona žrtava”, kaže ona.

Sud u Evriju će donijeti presudu 10. maja. Jasno je da će se jedna ili druga strana žaliti na presudu. Ako bi sud presudio u korist Tran To Nga to bi bio tračak nade i sudski presedan na koji bi se mogle pozvati brojne žrtve. Do sada su samo ratni veterani dobili obeštećenje zbog zdravstvenih posljedica prouzrokovanih otrovnim herbicidom. Ali na pravdu čeka većina oštećenih: generacije vijetnamskih civila.

Čitajte više