Smije li analitičar da laprda?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Građanin Filipović može sebe da doživljava kao važnog i znavenog i ima pravo na laprdanje koliko hoće, ali tu vrstu intelektualne prakse niko nema pravo da nameće kao relevantnu i da je ubuduće koristi pod maskom analitičara.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Danas se društvenom mrežom Fejsbuk dijelilo i komentarisalo nešto što je građanin po imenu Ljubo Filipović napisao na svome profilu, a što se tiče građanskog aktivizma kojI nije po njegovom ukusu.

Građanin Filipović je napisao:“Četnici sakriveni iza maske ekologa koji su danas dočekali gradonačelnika Podgorice na Zabjelu su pročitana prevara koju nam URA sa DF-om pakuje kao na Sinjajevini. Kao što rekoh-pročitani ste”.

Ne želim da problematizujem citirani iskaz da bih osporio bilo kome pravo da laprda na društvenim mrežama. Neka građanin Filipović to čini i ubuduće, ali je problem što njegovo laprdanje uzima za ozbiljno jedan medij koji s pravom smatram i svojim, pa građanina Filipovića povremeno angažuje da analizira politička zbivanja u zajedničkoj nam domovini. Riječ je o nacionalnom medijskom javnom servisu, pogađate.

Neko ko pretenduje na to da bude analitičar, morao bi, prema mome skromnom mišljenju i priličnom životnom i medijskom iskustvu, biti neko ko zna više, ko ima uvid u činjenice i cjelinu u koju su one situirane, ko uvijek ima u vidu vremenski i sve druge kontekste. Takav analitičar sebi ne smije da dozoli da bude bilo čiji glasnogovornik, a pogotovo ne da prokazuje bez osnova i huška na neistomišljenike.

Građanin Filipović može sebe da doživljava kao važnog i znavenog i ima pravo na laprdanje koliko hoće, ali tu vrstu intelektualne prakse niko nema pravo da nameće kao relevantnu i da je ubuduće koristi pod maskom analitičara.

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.