Penzioneri za kasom

Nacionalne vlade, institucije Europske unije i većina medija koriste demografske trendove kao argument za reforme koje često uključuju drastično i neselektivno podizanje zakonske dobi za umirovljenje i smanjenje iznosa mirovina.
Penzioneri za kasom_6685f3119ef53.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Broj hrvatskih penzionera koji rade krajem prošlog mjeseca popeo se na 31.028 i tako postavio novi rekord, a u odnosu na situaciju prije dvije godine to je povećanje od 40 postotnih bodova. Najviše penzionera radi u trgovini, zatim u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, prerađivačkoj industriji, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i građevini. U tih pet djelatnosti krajem prošlog mjeseca bilo je oko 20.000 zaposlenih penzionera, odnosno oko dvije trećine svih radnika u penziji. Analiza oglasa za slobodna radna mjesta namijenjena penzionerima pokazala je da ih najviše traže trgovački lanci diljem Hrvatske, a sada pojačano i na obali. Za očekivati je da će napredovanje turističke sezone postaviti nove rekorde.

Penzioneri po zakonu mogu biti prijavljeni samo na pola radnog vremena, pa je za očekivati da dobar dio radi i više od toga i da su za neprijavljenu polovicu radnog vremena isplaćeni na ruke kao i da ima onih koji nisu uopće prijavljeni, ali povremeno rade bez prijave. Kao indikator nam može poslužiti online anketa portala mirovina.hr u kojoj su penzioneri upitani hoće li raditi u sezoni, među onima koji su odgovorili potvrdno, polovina je odabrala opciju rada preko ugovora na četiri sata (118 glasova), a ostali su odabrali opciju “radit ću povremene poslove bez ugovora o radu” (113 glasova). Ovi se postoci nikako ne mogu generalizirati na populaciju, ali mogu poslužiti kao indikator da dobar dio umirovljenika radi sezonske poslove i bez prijave.

Gotovo svaki članak na ovu temu donosi i osvrt o neminovnom podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu na (minimalno) 67 godina. Nacionalne vlade, institucije Europske unije i većina medija koriste demografske trendove kao argument za reforme koje često uključuju drastično i neselektivno podizanje zakonske dobi za umirovljenje i smanjenje iznosa mirovina. U velikom broju država Europske unije mirovine su drastično smanjene kroz posljednjih 10-20 godina, piše Europska sindikalna konfederacija, a broj država koje su podigle dobnu granicu za umirovljenje raste. Na razini cijele EU između 2008. i 2020. zato se i znatno povećao broj penzionera-članova sindikata.

Osim prenošenja brojeva, u medijima se vijesti o rekordnom broju penzionera koji rade uglavnom komentiraju u pohvalnom tonu, a penzioneri se infantiliziraju kroz fraze o zgodnim nadopunama budžeta i prilici da penioznersku monotoniju razbiju “rekreacijom”. Iznimka je portal Mirovina.hr, koji je prenio komentare čitatelja/ica sa svoje Facebook stranice. Jedna je penzionerka poručila da se rekreirati može i šetajući, a drugi komentatori pisali su da se o radu u mirovini ne smije govoriti kao o hobiju i da je sramotno da ljudi moraju raditi nakon što su radili cijeli radni vijek. Gospođa Vesna je napisala: “S mirovinom od 434 eura nakon 39 godina staža se preživljava, a ne živi. Ima nas puno koji radimo, neki uz prijavu, a ima i onih bez prijave. Vjerujem da smo svi mislili drugačije živjeti u zasluženoj mirovini”.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.