Talibani vratili ‘oko za oko’ pravdu u Afganistanu

"Sudije koje presuđuju takve kazne moraju biti poznati po svom poštenju i dubokom znanju."
Ilustracija: Ahmad Fathi
Ilustracija: Ahmad Fathi
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Pogubljenjem tri osuđene ubice u odvojenim događajima tokom nekoliko dana, talibani su poslali veoma javnu poruku da je njihov ozloglašeni pristup pravdi po principu “oko za oko”, ponovo uspostavljen u Afganistanu.

Qisas ili osvetnička kazna u islamu koja može uključivati ubistva od ruke članova porodice žrtve, bila su njihov zaštitni znak tokom prve vladavine talibana u Afganistanu od 1996. do 2001.

Nakon gotovo 20 godina pauze pod novom upravom, tvrdolinijaška islamistička grupa je, od ponovnog preuzimanja vlasti 2021., obećala da će oživjeti praksu u nastojanju da iznova nametne svoje strogo tumačenje islamskog zakona, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Javno strijeljanje trojice muškaraca u posljednje dvije sedmice pokazuje da su talibani davali obećanja, a ne prijetnje.

Kao podsjećanje na pogubljenja izvršena na stadionima pod prethodnim talibanskim režimom, svu trojicu su pogubili nasljednici njihovih žrtava pred publikom.

Sajed Džamaludin i Gul Kan su ubijeni 22. februara iz vatrenog oružja na fudbalskom stadionu u jugoistočnoj provinciji Ganzi.

“Jedan je upucan osam puta, dok je drugi primio šest metaka”, rekao je za Radio Azadi RSE svjedok koji je zatražio da ostane anoniman.

Nekoliko dana kasnije, 26. februara, neidentifikovani muškarac je ubio Nazara Mohamada na sportskom stadionu u sjevernoj provinciji Džavdžan. Pucač je tako osvetio smrt svog brata Kala Mohamada, koji je nastradao prije dvije godine.

Takvi oblici provođenja pravde, “oko za oko”, koji uključuju qisas kao i tjelesne hudood kazne, kao što su amputacije za manje zločine, provode se za krivična djela i prestupe koji se smatraju kršenjem Božjih ograničenja.

Nedavna pogubljenja nisu prva od povratka talibana na vlast.

Samo mjesec dana nakon što je talibanski vođa Mula Haibatula Ahundžada u decembru 2022. naredio vraćanje islamskih kazni, osuđenog ubicu ubio je otac njegove žrtve pred stotinama posmatrača u zapadnoj provinciji Farah.

Prošlog juna, čovjek koji je osuđen da je ubio petoro ljudi, pogubljen je u istočnoj provinciji Lagman, prema navodima talibana koji nisu rekli kako je kazna bila izvedena.

Od Ahundžadine naredbe, talibani su takođe bičevali, kamenovali ili amputirali dijelove tijela stotinama ljudi za krivična djela poput krađe i preljube.

Pogubljenja i kažnjavanja osudili su Afganistanci i međunarodna zajednica, a stručnjaci su doveli u pitanje njihovu ispravnost u odnosu prema islamskom zakonu i rekli da je takvim kažnjavanjima glavni cilj poticanje straha.

Islamski šerijatski zakon može se primijeniti samo kao dio sveobuhvatnog upravljačkog okvira pod legitimnom vladom koja je odgovorna narodu, prema afganistanskim islamskim učenjacima.

“Sudije koje presuđuju takve kazne moraju biti poznati po svom poštenju i dubokom znanju”, rekao je profesor Fazluminulla Mumtaz, stručnjak za islamske pravne nauke.

Dodao je da su sudije “dužne da temeljito razumiju pravne i šerijatske aspekate kazne i njenog izvršenja.”

To nije slučaj pod talibanima, koji su uništili afganistansko pravosuđe i čiju vladu nijedna država ne priznaje.

Tvrdolinijaška islamistička grupa je ukinula ili suspendovala sve zakone koje je provela prethodna vlada, što je ustavom bilo dopušteno za islamski zakon, a istovremeno se pridržavalo međunarodnih pravnih normi.

Otkako su preuzeli vlast 2021., talibani su otpustili hiljade sudija, javnih tužilaca i advokata i zamijenili ih lojalistima, od kojih su većina klerikalni službenici.

“Talibanska vlada nema čak ni relativni legitimitet i djeluje u pravnom vakuumu”, rekao je za Radio Azadi Subhanulla Misba, afganistanski pravni stručnjak.

Talibani su efikasno obnovili svoj “Islamski emirat” iz 1990-ih, pod kojim su takve kazne postale obilježje njihovog brutalnog pristupa islamskom zakonu.

Insistiranje grupe u provođenju šerijata naširoko se vidi kao jedan od razloga zbog kojih su se talibani čvrsto odupirali zahtjevima Afganistanaca i međunarodne zajednice da se dozvoli formiranje inkluzivne vlade.

Njihovo odbijanje da se prilagode, uprkos inicijalnim obećanjima da će poštovati međunarodni zakon, dao je talibanima monopol na moć, ali je istovremeno produbio izolaciju na globalnom planu i proširio domaću političku i ekonomsku krizu.

Sve ovo, rekao je Misba, znači da talibani nisu uspjeli da steknu kvalifikacije koje su potrebne za određivanje toka islamskog zakona.

“Niko se u Afganistanu neće protiviti provođenju šerijata, ali talibani prvo moraju da ispune preduslove za provođenje takvih zakona”, rekao je. “Sadašnje provođenje smrtne kazne samo će širiti strah u društvu.”

Pod prethodnom vladom bila je dopuštena smrtna kazna u skladu s međunarodnim pravom, a smrtne kazne, uglavnom vješanjem, izvršavane su u zatvorima.

Međutim, povratak javnih pogubljenja alarmirao je Ujedinjene nacije i grupe za praćenje kršenja ljudskih prava.

“Javna pogubljenja su format okrutne, nehumane forme degradirajućeg tretmana ili kazne”, rekao je Jeremy Laurence, portparol UN komisije za ljudska prava.

On je u izjavi od 28. februara, ukazao da su takve egzekucije proizvoljne i “u suprotnosti sa pravom na život koji štiti Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima”.

U izjavi od 28. februara, istaknuo je da je takvo pogubljenje proizvoljno i “u suprotnosti s pravom na život zaštićenim Međunarodnim sporazumom o građanskim i političkim pravima, a Afganistan je dio ovog sporazuma”.

Amnesty International je pozvao na trenutni prekid takvih pogubljenja.

“Javna pogubljenja pridodaju na okrutnosti smrtne kazne”, rekla je Livia Saccardi, zamjenica Amnesty Internationala za južnu Aziju. “Može imati samo dehumanizirajući efekat na žrtve dok brutalizuje one koji svjedoče takvim pogubljenima.”

Neki zagovarači ljudskih prava protive se smrtnoj kazni globalno i često se protive njenom izvođenju, uključujući muslimanske nacije u kojima je ona ukorijenjena ili inspirisana šerijatom.

Sunitska Saudijska Arabija i šiitski Iran su među državama sa vodećim brojem izvršenja pogubljenja. Sva pogubljenja, uključujući qisas, u ovim državama se opravdavaju njihovim interpretacijama islamskog zakona.

Graeme Smith, viši analitičar za Afganistan u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je da je pristup talibana prema pravdi pridobio određeni legitimitet među Afganistancima, naročito u ruralnim regijama na jugu i istoku zemlje kada se grupa borila protiv prozapadnjačke vlade od 2002. do 2021.

Smith je rekao da je to bilo zato što su neki Afganistanci, frustrirani masovnom korupcijom u sudskom sistemu kojim je upravljao Kabul, radije svoje slučajeve iznosili pred pobunjenicima.

“Organizacije za ljudska prava će ispravno osuditi te egzekucije”, rekao je. “Međutim, treba se sjetiti nedavne istorije Afganistana kada su se mnoga pogubljenja odvijala u tajnosti.”

Nakon komunističkog puča u aprilu 1978. godine koji je srušio republičku vladu, u Afganistanu su se dešavala brojna vansudska ubistva pod komunističkim, islamističkim i prozapadnim vladama.

“Mnogi aspekti te nasilne ostavštine tek treba da budu otkriveni dok novinari i drugi istražioci dobivaju pristup bivšim poprištima”, rekao je Smith.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.