Predstavljanje romana NIHADA HASANOVIĆA

Nije ga nužno čitati u bosanskohercegovačkom ključu, već posmatrati kao priču o posrnulom čovjeku, njegovom životu i povorci ljudi koji kroz taj život prođu.
Predstavljanje romana NIHADA HASANOVIĆA u Bosanskom kulturnom centru_65f0ea1cb601a.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Predstavljanje posljednjeg objavljenog romana bh. književnika Nihada Hasanovića, Vidimo se u X, održat će se u srijedu, 13. 3. sa početkom u 19,00 sati, u Bosanskom kulturnom centru KS. Razgovor s autorom će voditi  književna kritičarka Ivana Golijanin. Knjigu je objavila izdavačka kuća Nomad, a autorica naslovne strane je Aleksandra – Nina Knežević.

– Kroz burno, varničavo, turbulentno, ponekad rivalsko, a katkad prisno prijateljstvo između Andija i Grofa Hasanović gradi uzbudljivu i napetu priču, slikajući usput i mane društvenog i političkog miljea Sarajeva, u kojem se odvija gotovo čitava radnja romana, iz pogovora Tomislava Markovića.

– Ovaj kroničarski zapis u četiri dijela, od kojih je posljednji kraći nego ostali, ne gubi na svojoj snazi u 254 stranice. Pritom ga karakterizira gusto i čvrsto pisanje, a tekst je prohodan i lako se prati. Čak je i knjiga nekako ugodna za držanje, korice su mekane, ali žilave na dodir, napisala je Anja Tomljenović, Booksa.

– Ovaj bi se roman mogao pozicionirati na visoko mjesto u trenutnoj domaćoj književnoj produkciji, prije svega kao djelo koje zasijeca mnogo tema i nije ga nužno čitati u bosanskohercegovačkom ključu, već posmatrati kao priču o posrnulom čovjeku, njegovom životu i povorci ljudi koji kroz taj život prođu, Ivana Golijanin, Oslobođenje.

– Bitno je istaći da Hasanović ovim romanom ne teži pukoj fabrikaciji novog mita o Sarajevu […]. Ovaj roman simbolički potencijal toponima gradi indirektno iz perspektive likova koji u njemu žive i koji glasnim rojem prigušenih ljepota i ružnoća svojih života ocrtavaju lice Sarajeva, kaže Lamija Milišić, Dunjalučar.

Nihad Hasanović je rođen 1974. godine u Bihaću, SFRJ. Završio studij francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio romane Vidimo se u x (2022.), Laki pogon (2016.), Čovjek iz podruma (2013.) i O roštilju i raznim smetnjama (2008.), zbirku kratkih priča Kad su narodi nestali (2003.), te drame Zaista? (2000.) i Podigni visoko baklju (1996.). Objavljivao takođe pjesme, priče, eseje i prevode (uglavnom s francuskog i španskog, a ponešto s engleskog) po književnim časopisima, štampanim i on-line. Preveo Lumpen novelu (2021.) Roberta Bolaña, Duh terorizma (2002.) Jeana Baudrillarda, roman Kenizé Mourad Vrt u Badalpuru (2001.), kao i dnevničke zapise E. M. Ciorana Sveska iz Talamanke (2001.). Pisao za Courrier de la Bosnie-Herzégovine, Slobodnu Bosnu, Oslobođenje i Nomad. Saradnik medijskog portala Inforadar. Živi u Sarajevu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.