Politički ciljevi srpskih i hrvatskih agresora NA BiH

Bosna i Hercegovina je na evropskom putu, ali je još uvijek nepoznanica ko želi, ko odlaže a ko ne želi zakoračiti na vrata Evropske unije, osim ako se radi o benificijama i parama iz pristupnih fondova.
IMG_3691
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ni jedan građanin BiH, ni jedan rodoljub i patriot koji u Bosni i Hercegovini vidi svoju jedinu domovinu, ni jedan političar kada predstavlja i zastupa interese države i građana i pregovara sa secesionistima Dodikovog SNSD-a i Čovićeve HDZ-e ne smije izgubiti iz vida secesionističke ciljeve srpskog, a ne mnogo drugačije hrvatskog, koji su 90-tih godina prošlog vijeka imali za cilj da se trećina Bošnjaka pobije, trećina prekrsti a trećina protjera. Ti ciljevi, dijelom ostvareni, danas se reflektuju u drugačijem svjetlu, ali nema odstupnice od namjere da se država rasturi, njen teritorij podijeli po naznačenim šavovima i pripoji pohlepnim nezasitnim komšijama i susjedima.

Secesionisti ne odustaju od svojih ciljeva

Ove ciljeve mora imati u vidu svaki političar kada stupa u pregovore sa predstavnicima nacionalističkih partija, koje na bilo koji način participiraju u vlasti ili djeluju iz opozicije, jer oni nisu odustali od namjere da etnički očišćene dijelove BiH- Rs i teritorij tvz. Herceg Bosne izdvoje ili transformišu u federalne jedinice i kao takve pripoje Srbiji odnosno Hrvatskoj. Zvali to “srpski svet”, “otvoreni Balkan”, ili drugačije, manje je važno. Sa tom namjerom i u tom smjeru djeluju ucjene i pritisci koji su desetinama godina vršeni na SDA dok je bila na vlasti, a sada se vrše na Trojku, koja sve teže odolijeva i u težnji da ostane na vlasti pristaje na nemoguće na štetu države i građana. Pod plaštom nastojanja da se dobije termin za pristupne pregovore sa EU pristaje se na neprihvatljive izmjene izbornog zakona, zamjenu stranih sudija Ustavnog suda stranačkim i ustoličenje Vukoje, promjenu sastava CIK-e, ozakonjuje pravo na državnu imovinu i resurse koji se bezdušno pljačkaju i krčme, toleriše jačanje entitetskih linija, ubrzana obuka, naoružavanje i povećanje policijskih i paravojnih formacija…Sve to vrši se u saradnji sa legalnim vlastima Srbije i Hrvatske, pod pritiskom raznih lobija, pred očima ali i uz asistenciju Visokog predstavnika Schmidta i birokratije EU. Kroz paket evropskih zakona, sa kojima se uslovljava podrška EU za pristupni put, poturaju se zakoni sa kojima se ne omogućava provođenje presuda evropskih sudova Sejdić- Finci i drugih na koje se čeka preko 10 godina, već na svaki način u državno ustrojstvo nastoji ugraditi etničko na račun građanskog. Svaki dogovor i kompromis koji se pravi, a ovo zanemari i zapostavi, na putu je izdaje i vodi u nepovrat.

Prebrzo zaboravljeni razlozi agresije 90-tih

Prebrzo i olahko smo zaboravili zašto je i kako je počela agresija na državu i građane BiH 90-tih godina prošlog vijeka. A počela je 12.5.1992.g. kada je na jednoj od prvih skupština Rs Usvojeno 6 strateških ciljeva Rs:

Uspostava državne granice koja će odvojiti srpski narod od druga dva naroda. Zar to već nije?

Uspostaviti koridor između Semberije i Bosanske Krajine. Zar to već nije?

Uspostaviti koridor u Podrinju, što znači ukinuti stanje Drine kao granice srpskih država. Zar to već nije?

Uspostaviti granicu na Uni i Neretvi. Zar to već nije?

Podijeliti Sarajevo u srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba dijela? Zar to već nije?

Osigurati pristup moru- To malo sutra?

Na toj istoj majskoj sjednici kasnije osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić izabran je za komandanta Glavnog štaba vojske RS i krenuo s vojskom da vojnim sredstvima ispuni ovih 6 postavljenih ciljeva. I pri tom počinio genocid nad Bošnjacima.

Na ovakvom strateškom pravcu brzo su se našli i usaglasili svoje interese srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i hrvatski predsjednik Tuđman i krenuli u realizaciju. Kao rezultat njihova udruženog djelovanja, koje zadnjih 20 godina nastavljaju Milorad Dodik i Dragan Čović podržavani i usmjeravani iz Beograda i Zagreba, nastale su Republika srpska i tzv. Herceg Bosna (koju Zagreb preko Čovića pokušava oživjeti).

Ovi ciljevi dobrim dijelom su ostvareni, a na onima koji još nisu, intenzivno se radi svih 28 dejtonskih godina. A to su ciljevi idelogije na kojima su svoje bolesno savezništvo zasnovali i učvrstili Milošević i Tuđman, a zloupotrebom Dejtonskih mehanizama nastavili i osnažili Milorad Dodik u saradnji sa Aleksandrom Vučićem i Dragan Čović sa Plenkovićem i Milanovićem…i nekima prije njih.

Udruženim djelovanjem do postavljenih ciljeva

Nepravednim Dejtonskim mirovnim sporazumom (koji je prioritetno imao cilj zaustaviti krvoproliće, ali i rat kada je ABiH došla do Banjaluke) ne samo da su prećutno priznati rezultati agresije, već je država etnički podijeljena, oduzet joj status Republika, a dodat entitetu Rs stvorenom na genocidu uz ime sa kojim se ograničavaju prava drugih a Srbi nadređuju i čine neprikosnovenim na okupiranom teritoriju, što od prvog dana predstavlja minu u temeljima države BiH i faktor nestabilnosti na Balkanu i Europi.

Nakon 28 godina rovitog Dejtonskog mira (u kojem je SDA bila na vlasti, ali se nije dobro postavila) u vlasti je Trojka i dijeli vlast sa SNSD-a i HDZ-om, ali svojim poltronskim podaničkim odnosom ne samo da ne pomaže državu već stalnim ustupcima na račun države i građana pogoduje SNSD-a i HDZ-i, iako znaju da oni istrajno rade na rušenju države.

Europski put BiH

Bosna i Hercegovina je na evropskom putu, ali je još uvijek nepoznanica ko želi, ko odlaže a ko ne želi zakoračiti na vrata Evropske unije, osim ako se radi o benificijama i parama iz pristupnih fondova.

Tri Zakona (Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, Zakon o sukobu interesa, Zakon o sudovima BiH) plus Frontex s kojima EU uslovljava datum za pristupne pregovore su od posebne važnosti, kao i datum za pregovore, ali usvajanje ovih zakona potrebnih državi i građanima, ne može biti alibi Trojki za dalje popuštanje i nove ustupke Dodiku i Čoviću, na štetu države i građana. Moraju se urazumiti i sami zakočiti ili ih neko mora zaustaviti.

Sa voljom ili uz rezervu Hrvatska se morala pridružiti Sloveniji u pružanju podrške BiH za ulazak u EU, ali je više nego očito da to pokušava iskoristiti i naplatiti nametanjem zakonskih izmjena (legitimno predstavljanje, izbor članova Predsjedništva BiH i drugo) sa kojima se Hrvatima u FBiH osigurava dominantan status, odškrinjuju vrata Trećeg entiteta, a Hrvatskoj omogućuje da i dalje zadržati kontrolu nad ključnim procesima u BiH, kako na unutarnjem tako i vanjskim planu.

Podrška MZ-e srpskom i hrvatskom separatizmu

Ne smije se zaboraviti da su SAD, Međunarodna zajednica i vodeće zemlje u njoj nosiocima srpskog i hrvatskog separatizma Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću više puta oprostile za kriminal, antiustavno, antidejtonsko, antidržavno djelovanje, adaktirale izrečene i neizrečene presude, zanemarile nestanak sudskih spisa u procesu protiv Čovića, Dodiku tolerišu sve do otcjepljenja, a pod pritiskom javnosti sude ga tek sada za stvari koje su “mala maca” u odnosu na sve drugo što je počinio i što čini. Sve to upućuje na zaključak da MZ-a stoji uz Srbiju i Hrvatsku, uz Dodika i Čovića, a od građana BiH koji vole svoju zemlju traži krajnji oprez, jer postaje sve jasnije da MZ-a od Bosne želi nešto drugo što nije u interesu velike većine njenih građana. A sve to biće još jasnije i vidljivije kada počnu pristupni pregovori, ako do njih uskoro dođe.

Trojkin poltronski odnos

Umjesto da čvrsto stane iza države i usmjeri se na implementaciju presuda Ustavnog suda BiH i europskih sudova, izmjenu Ustava i Dejtonskog sporazuma, koji godinama prokišnjava na sve strane, izdajnička Trojka se poltronski uvlači pod kožu srpskih i hrvatskih separatista i pomaže im da se ozakoni nemogujće, da se građanin gurne u stranu, kao što je to već urađeno sa Bošnjacima kroz eliminaciju SDA, a zabetonira etničko u kojem Dodik i Čović poentiraju, dok Hrvatska i Srbija dobijaju trajnu vizu da arbitriraju i porodubljuju krizu.

Platiti otvaranje pregovora sa EU (koji i dalje podsjećaju na dudu novorođenčetu) prepuštanjem države u ruke srpskih i hrvatskih separatisata, pod kontrolu Zagreba i Beograda, slabljenjem i rušenjem ključnih državnih organa i institucija (Ustavni sud, CIK-a, Predsjedništvo BiH…) je suludo, posljedično i neoprostivo.

Samo slijepi ne vide da su su produkt strategije 90-tih “pobiti, prekrstiti i raseliti”…svakodnevne psovke, uvrede i sve brojniji murali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i drugih osuđenih ratnih zločinaca koji dominiraju na zidovima višekatnica širom Srbije i Rs, slavljeni parolama “Nož žica Srebrenica” i opjevavani pjesmama ”Srebrenice tako si mi mila, daboda se tri put ponovila”…“Oj Pazaru novi Vukovaru, oj Sjenice nova Srebrenice”…

Neka ovo bude podrška Trojci kad ide pravim putem, ali i upozorenje – da paze šta rade. BiH i građani im neće oprostiti nove propuste i greške na račun građana i na štetu države. Vidjeli su murale ratnih zločinaca, čuli prijetnje, ucjene, provokacije, vulgarne psovke, najnovije uvrede Sanje Vučić pred palatom pravde i znaju dobro kuda to sve vodi. Imaju vlast, znaju s kim je dijele, ali ne i pravo da najvažnije državne pozicije ustupaju neprijateljima države. Ni državi Bosni i Hercegovini ni njenim građanima ne treba termin za pristupne pregovore na putu ka EU, ako građani ostanu bez države, a država bez građana.

Bosna i Hercegovina je uvijek bila i biće u Evropi, i potrebna je Europi koliko je njoj potrebna Europa. Po nekima BiH je trbuh Europe. Bilo bi više nego opasno da se u tom trbuhu začne i iz njega okoti nešto što bi uništilo ne samo nju i Balkan, već zapalilo Europu a možda i svijet. Iz tog razloga EU treba pomoći Bosni da prevaziđe dejtonske podjele i provede zdrave reforme sa kojima će postati ravnopravna članica europske porodice

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.