Zapad nikada nije imao u planu palestinsku državu

Svjedoci smo vođenju pregovora pod patronatom SAD-a, Egipta i Katara sa ciljem oslobađanja taoca i uspostavljanju mira.
Ilustracija: Dženana Fetić-Kurgaš
Ilustracija: Dženana Fetić-Kurgaš
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Danilo Türk, slovenački pravnik, diplomat i političar, profesor međunarodnog prava, stručnjak za ljudska prava i političar koji je bio predsjednik Republike Slovenije od 2007. do 2012. godine, od 1992. do 2000. bio je prvi slovenački veleposlanik u UN, a od 2000. do 2005. bio je pomoćnik glavnog sekretara UN za politička pitanja, ovih dana dao je slovenačkom radiju intervju o palestinskom pitanju.

Intervju nosi naslov: Južnoafrička tužba protiv Izraela – prelomnica bliskoistočne krize?

Na samom početku razgovora Türk objašnjava da su njegova osjećanja glede palestinskog pitanja bila mješavina gorčine i nade. Povremeno se činilo da postoji mogućnost pravednog rješenja u obliku formiranja dvije države – Izraela i Palestine, međutim, ako retrospektivno pogledamo razvoj događaja vidimo da je to razmišljanje bilo iluzorno, jer Izrael od prvog dana svog nastanka djeluje izrazito ekspanzionistički, izrazito agresivno, i nikada nije ozbiljno razmišljao da želi živjeti zajedno sa Palestincima u miru i saradnji. Iz današnje perspektive vidimo ogromno razloga za zabrinutost, jer izraelska agresija otvara nove dimenzije problema i istovremeno otežava njegovo rješavanje.

Voditelj intervjua, novinar Marjan Vešligaj, podsjeća Türka na promjenu političkog kursa Slovenije do palestinskog pitanja od trenutka odcjepljenja od SFRJ, kada se sve simpatije upućuju Izraelu i njegovom „pravu na odbranu“. U Sloveniji je zavladala nekakva euforija zbog činjenice da su odbačene veze sa arapskim svijetom – koje je SFRJ gajila –, i sva pažnja je posvećena Izraelu. Zatim je uslijedilo pitanje da li je Izrael trebao drugačije odgovoriti na Hamasovu intervenciju na festivalu i zarobljavanje tamošnjih taoca.

Türk je objasnio da je Izrael okupaciona sila, i da je Međunarodni sud pravde u Hagu 2004. godine u nekom drugom primjeru naglasio da okupator odgovara za stanje na okupiranoj teritoriji i ne može se pozivati na samoodbranu. Izrael je vjerovao da ima nad Gazom potpunu kontrolu, da je Gaza hermetički zatvorena, sa kopna, mora i iz vazduha, jer se sve zajedno nadzire najmodernijom opremom, pa ipak je došlo do Hamasovog napada, na koji se Izrael odazvao sasvim iracionalno. Da li je postojao drugačiji način rješavanja problema? Naravno da jeste: Izrael bi se morao posvetiti oslobađanju talaca pregovorima i nakon toga obračunati sa Hamasom. Nažalost, Izrael se odlučio za obrnut redosljed – prvo uništiti Hamas pa onda osloboditi taoce. Vidjeli smo da u tome nisu uspjeli. Nakon tri mjeseca razaranja vidimo da Hamas ni slučajno nije uništen i da je dio taoca i dalje u njegovim rukama. Takva izraelska strategija je bila pogrešna.

Svjedoci smo vođenju pregovora pod patronatom SAD-a, Egipta i Katara sa ciljem oslobađanja taoca i uspostavljanju mira.

Vešligaj je nastavio tvrdnjom da se prvi put u istoriji dogodilo da neka država podnese tužbu protiv Izraela za genocid nad Palestincima. Zanimljivo je to da je to bila Južnoafrička republika (JAR), koja je i sama bila žrtva kolonijalizma, aparthajda, a ne neka arapska, islamska država, niti Rusija ili Kina.

Türk je odgovorio: Pogledajmo kakav je bio život Palestinaca u Gazi prije ovog razaranja. Tamo su u jako teškim uslovima i čestim izraelskim napadima Palestinci uspjeli organizirati kakav-takav život. Slovenija je sprovodila program rehabilitacije palestinske djece, koja su pretrpjela sakaćenja usljed izraelskih napada. Taj program sam lično pokrenuo 2009. godine kao predsjednik Republike Slovenije; bio je finansiran od međunarodne zajednice i uz pristanak Izraela trajao je nekoliko godina. Tada sam posjetio Gazu, vidio sam da su se Palestinci na neki način prilagodili okupaciji.

Južnoafrička Republika ima ugled u međunarodnoj zajednici zbog uspješne borbe sa aparthajdom i imaju moralni kredit da podignu tužbu protiv Izraela. Genocid je vrsta teškog krivičnog djela koji zahtijeva jaku moralnu bazu da se ga može tretirati u sudskom postupku. JAR to ima. Arapske države nikada nisu bile u potpunosti na strani Palestinaca; one su imale neke svoje račune. Sada je i Indonezija najavila tužbu protiv Izraela zbog kršenja međunarodnog prava na okupiranoj teritoriji.
Izraelska praksa u ratu protiv Hamasa je doslovce takva kakvu već dugo najavljuju najviši izraelski političari o tome da treba Palestince u potpunosti uništiti i raseliti; neki tvrde da za te operacije treba upotrijebiti i atomsku bombu, što jasno dokazuje da postoji namjera da se genocid izvrši. Njihov predsjednik vlade, predsjednik države, ključni ministri, svi su u tu kampanju uključeni. Radi se o jednoj silovitoj, koherentnoj politici, koja se na neki način vrlo jasno izražava u izjavama i u praktičnom djelovanju, što je dokaz o genocidnoj namjeri.

Ovaj napad na Gazu se nije desio slučajno ili iz nehata. Sud je na osnovu podataka s terena jednoglasno utvrdio da se radi o unaprijed smišljenom genocidu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.