Povratak Amerikanaca iz Dejtona

Za Amerikance koji su bili projektanti Daytona sada bi bilo nedopustivo da ovaj mirovni plan koji je vratio mir u Bosnu i Hercegovini tako lahko padne.
IMG_3197
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Na Balkan se uz Cristphera Hilla, sadašnjeg ambasadora u Beogradu, vraća još jedan političar iz ekipe Billa Clintona. Provjereni kadar iz minulog posredničkog života SAD James O’Brien (Džejms Brajan) dolazi u Sarajevo 1. februara. On je u drugoj polovini 2023. godine imenovan od strane predsjednika SAD Joe Bidena za pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju. Mi ga se na Zapadnom Balkanu sjećamo kao pisca Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, a kasnije je bio dio američke delegacije tokom pregovora u Rambouillet-u (Rambuje) 1999. godine, koji su završili neuspješno. Nakon toga su Amerikanci i NATO djelovali po ciljevima u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Rat se završio porazom Jugoslavije, a nekoliko mjeseci nakon toga Milošević je pao sa vlasti.

Za Amerikance koji su bili projektanti Daytona sada bi bilo nedopustivo da ovaj mirovni plan koji je vratio mir u Bosnu i Hercegovini tako lahko padne zbog ojačalih centrifugalnih nacionalističkih silnica skoncentriranih u Republici srpskoj i dijelu Federacije koji je pod kontrolom HDZ-a. Američka diplomatska mreža u BiH uspjela je u međuvremenu da „blokira“ SDA preko neautentičnih tumača bošnjačkih interesa u koaliciji SDP, Narod i pravda i Naša stranka, HDZ, SNSD. Pitao me je danas jedan turski političar kako gledam na ovu posjetu i da li očekujem od dolaska pomoćnika državnog sekretara dinamiziranje aktivnosti SAD?

Kao prvo, Amerikanci su ojačali svoju diplomatsku kampanju još ranije, a naročito od 2022. godine sa dolaskom ambasadora Michaela Murphy-a, koji je presudno uticao na tok izbora u BiH kroz američki uticaj na donošenje nekih odluka. Posebno je značajna njihova aktivnost na planu „kažnjavanja“ nekih lica iz vlasti, počev od Milorada Dodika, Fadila Novalića, Željke Cvijanović, Nikole Špirić, Marinka Čavare, Miloša Bukeljovića, Alena Šeranića, Gordane Tadić, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića… Ne mogu sve ni da ih nabrojnim zbog prostora koji imam na raspolaganju, ali sve su to imena vodećih ljudi iz državnog i entitetskih vrhova Bosne i Hercegovine.

Pretpostavke je stvorio Murphy

Pretpostavke za djelovanje O’Briena stvorio je američki ambasador koji se u Sarajevu računa vrhovnim „tatom“ diplomatije u BiH, ali koji još očigledno nije uspostavio puni diplomatski pritisak na Christiana Schmidta iako ga je podržavao u realizaciji oktobarskog odnosno aprilskog obrsca izbora bez SDA. Iz SDA smatraju da Schmidtova suspenzija Ustava FBiH na jedan dan (april 2023) predstavlja još jednu prevaru Bošnjaka i opasan presedan jer je utvrdio da je Odluka o imenovanju Vlade FBiH sa potpisima Hrvata i Srba i bez potpisa Bošnjaka pravno valjana samo jednom, „ovoga puta“, i da Zastupnički dom istu može potvrditi, što je i učinio. Oktroirana vlast je uspostavljena prije 9 mjeseci i sada je kao takvu treba „ljuljati“, a to bošnjačka komponenta u vladajućoj koaliciji, bez sufliranja stranaca, očigledno ne zna ili se najbolje ne snalazi. Vidjeli se to najbolje kod realizacije „odluka“ donijetih na privatnom ranču Milorada Dodika od prije nekoliko dana. Bošnjaci su se u Sarajevo vratili pobjednički, a odmah nakon negativne reakcije Amerikanaca odustali od već usvojenog Čovićevog koncepta. To je bio kraj priče za „bošnjački blok“.

Podrška multietničkoj Bosni i Hercegovini

Sada treba sačekati O’Briena. Najvažnije je ipak što će dolaskom u Sarajevo O’Brien potvrditi snažno partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom i nedvosmislenu podršku suverentitetu i teritorijalnom integritetu kao i multietničkom karakteru države. Jer, ne dolazi bilo ko u Sarajevu, nego je poenta što će se tu naći pisac Mirovnog ugovora iz Daytona. Ne treba sumnjati da će O’Brien u Sarajevu razgovarati uz „oktavu više“ sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Sudeći po razgovoru koji sam vodio sa jednim visokorangiranim diplomatom u Sarajevu, Amerikanci nisu najzadovoljniji sa Schmidtom koji se nije snalazio u izbornoj noći 2. oktobra a ni kasnije kod oktroiranja vlade krajem aprila 2023. godine, a ni sada kod najavljenog nametanja tehničkih izmjena bez kojih izborni proces nema integriteta ni kredibiliteta. Zna se da je pod uticajem HDZ-a odgodio donošenje najavljene odluke, čime se pokazao kao političar bez vizija i autoriteta. Radio je „neke neprihvatljive stvari“ o kojima je govorio prije nekoliko mjeseci govorio O’Brien kazavši „da bi moglo biti određenih posljedica u vezi toga odnosno da bi (Schmidt) morao da izbjegava takve stavove“. Schmidt je pokazao strah pred Dodikom tako da je on sada objektivno visoki predstavnik samo za Federaciju. On trenira strogoću samo sa Bošnjacima, dok je prema Hrvatima imao ne samo tolerantan nego i blagonaklon stav, što se vidjelo iz njegovih izbornih egzibicija. Ostaće jedini političar na svijetu koji je suspendovao ustav na jedan dan.

O’Brien očigledno nije diplomata za potcjenjivanje. Vrhunski je majstor u pregovaranju što mi iz kabineta predsjednika r. Alije Izetbegovića dobro znamo. Njegova glavna zadaća u Sarajevu osim pokazivanja mišića bit će da očita lekciju Dodiku šta su prave intencije Dejtonskog sporazuma. Jer, na kraju krajeva, on ga je i pisao pa je njegov najbolji tumač, mada je svakom jasno šta je intencija Daytona. Svakako da je O’Brien mnogo jači pregovarač od Gabriele Escobara i Dereka Cholleta. Njegova uloga je da aktivno djeluje na planu reduciranja uloge kontrole novca od strane Dodika, koji očigledno želi da drži pod šapom „sve što prozilazi iz resursa“ na području manjeg bh. eniteteta. O’Brien savršeno dobro zna da reforme u BiH opstruiraju oni koji imaju koristi od povećanja nestabilnosti. To je baš Dodik, mada se sve češće pominje i Dragana Čovića iz HDZ-a za kojeg se najavljuje stavljanje na američku crnu listu zbog opstrukcija u vezi izgradnje Južne interkonekcije.

I ne samo to, uloga O’Briena, koji je odlična poznavalac ovog regiona je da izgura stvari na čistac, da „rastjera magle“ nad Bosnom i nad Kosovom, što je postao interes Bidenove administracije sa zaoštravanjem krize u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu. Vjerovatno ova dva problema, bosanski i kosovski, za koje je Washington procijenio da ne idu onako kako su zamišljali, rješavat će se paralelno, s tim da će kosovski biti u centru pažnje. U američkim krugovima se smatra da će se tek nakon pozitivnog ishoda „kosovskog rebusa“ mnogo lakše nositi sa bosanskim problemom. Nisam siguran u to. Srbi ne namjeravaju nikada priznati nezavisnost Kosova. Da li će to poći za rukom ijednom američkom posredniku, bez potpunog „demokratskog eliminiranja“ aktuelne vlasti i dovođenja novih nekorumpiranih ljudi, kojih u Srbiji svakako ima? Mislim da neće. Beograd osluškuje vijesti iz Ukrajine i vjerovatno će tempirati aktivnosti prema njima. Ali, ako se uzme u obzir da je Aleksandar Vulin „odletio“ sa mjesta šefa BIA-e na direktno traženje Jamesa O’Briena, onda ne treba nikad reći nikad.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.