COP28

Neizvjesna uloga nuklearne energije smatra se kritičnom i vrlo spornom, istakao je CNBC ukazujući da je debata oko nuklearne energije i njene uloge u prelasku planete na održiviju budućnost često polarizirajuća.
Fotografija: Flickr
Fotografija: Flickr
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Više od 20 zemalja, uključujući Francusku, Sjedinjene Države i Ujedinjene Arapske Emirate obećale su 2. decembra, UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP28 u Dubaiju, da će utrostručiti kapacitete nuklearne energije do 2050. godine.

Zemlje pozivaju na oživljavanje nuklearne energije uz obrazloženje da je to ključno za smanjenje emisije ugljika na gotovo nulu u narednim decenijama.

Međutim, upotreba nuklearne energije kao čistije alternative fosilnim gorivima izaziva kontroverze jer su ekološke grupe zabrinute za sigurnost i odlaganje nuklearnog otpada dok postoje zabrinutosti i oko pitanja finansiranja, pišu svjetski mediji.

‘Ključna uloga’

Ukupno 22 zemlje, od Sjedinjenih Država do Gane, Japana i nekoliko evropskih zemalja, navelo je u deklaraciji da nuklearna energija igra “ključnu ulogu” u globalnom cilju postizanja neutralnosti ugljika do sredine stoljeća, ističe Agence France-Presse (AFP).

Deklaraciju je u subotu objavio američki izaslanik za klimu John Kerry zajedno sa drugim liderima, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i belgijskog premijera Alexandera de Crooa.

“Nikome ne iznosimo argument da će ovo apsolutno biti sveobuhvatna alternativa svakom drugom izvoru energije. Ali znamo jer nam nauka i realnost činjenica i dokaza govore da ne možete doći do nule 2050. bez nuklearne energije”, rekao je Kerry.

Dok su Evropska unija, SAD, Velika Britanija, Južna Koreja, Ukrajina i domaćin samita UAE prikupljali podršku za taj potez, Kina i Rusija – glavni graditelji nuklearnih elektrana u svijetu – nisu bile među potpisnicima, naglasio je AFP.

Istovremeno, pojedine ekološke grupe izrazile su zabrinutost u vezi sigurnosti i odlaganja nuklearnog otpada. Među njima je i ekološka grupa 350.org koja podsjeća da je nuklearna katastrofa u Fukušimi 2011. u Japanu istakla opasnosti od atomske energije.

Pitanje finansiranja i druge prepreke

Zagovornici nuklearne energije, koja snabdijeva 18 posto električne energije u Sjedinjenim Državama, kažu da je to čista, sigurna i pouzdana dopuna energiji vjetra i sunca. Međutim, ističe The New York Times, značajna prepreka je finansiranje.

Britanija, Kanada, Francuska, Gana, Južna Koreja, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati bile su među 22 zemlje koje su potpisale deklaraciju o utrostručenju kapaciteta nuklearne energije do 2050.

Iako bi to pomoglo Evropi da smanji zavisnost od ruske nafte i gasa, to bi zahtijevalo bi značajna ulaganja dok je, prema pisanju lista, povrh troškova još jedna prepreka za proširenje nuklearnih kapaciteta to što se elektrane sporije grade od mnogih drugih oblika energije.

U naprednim ekonomijama, koje imaju skoro 70 posto globalnog nuklearnog kapaciteta, investicije su zaustavljene jer su troškovi izgradnje porasli, projekti su premašili budžet i suočili se s kašnjenjima.

Prošlog mjeseca, proizvođač malih nuklearnih reaktora u Idahu rekao je da otkazuje projekat za koji se očekivalo da će biti dio novog talasa elektrana. Troškovi izgradnje reaktora porasli su sa 5,3 milijarde dolara na 9,3 milijarde dolara zbog povećanja kamatnih stopa i inflacije.

Govoreći o pitanju finansiranja, John Kerry, izaslanik predsjednika Bidena za klimu, rekao je da postoje “hiljade milijardi dolara” koji se mogu iskoristiti za ulaganja u nuklearnu energiju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je nuklearna energija, uključujući male modularne reaktore, “neophodno rješenje” za napore za suzbijanje klimatskih promjena. Francuska, najveći evropski proizvođač nuklearne energije, dobiva oko 70 posto vlastite električne energije iz nuklearnih stanica, napominje list.

Macron i drugi lideri, uključujući premijera Ulfa Kristerssona iz Švedske, pozvali su Svjetsku banku i međunarodne finansijske institucije da pomognu u finansiranju nuklearnih projekata. Kristersson je rekao da vlade moraju “preuzeti ulogu u podjeli finansijskih rizika kako bi ojačale uslove i pružile dodatne poticaje za ulaganja u nuklearnu energiju”.

Nuklearni kapaciteti su porasli 1980-ih, posebno u Evropi i Sjevernoj Americi, ali su naglo opali u narednim godinama nakon nesreća na ostrvu Three Mile u Pensilvaniji 1979. i Černobilu 1986., napisao je The New York Times dodajući da su od tada uvedene nove tehnologije i stroži propisi.

Polarizirajuća tema

Neizvjesna uloga nuklearne energije smatra se kritičnom i vrlo spornom, istakao je CNBC ukazujući da je debata oko nuklearne energije i njene uloge u prelasku planete na održiviju budućnost često polarizirajuća.

U organizaciji Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i predsjedništva COP28, u utorak 5. decembra biće organizovan ministarski sastanak pod nazivom “Atoms4NetZero” koji će ukazati na
“kritičnu ulogu nuklearne energije u neto nulti tranziciji”.

U najavi događaja, Rafael Mariano Grossi, generalni direktor IAEA, naglasio je da “kako sve više zemalja razumije ulogu nuklearne energije u postizanju ciljeva energetske sigurnosti i dekarbonizacije, globalna podrška nuklearnoj energiji raste”.

U znak koliko polarizirajuća debata o ovoj temi može biti, ovog mjeseca, vođa njemačke Hrišćansko-demokratske unije desnog centra požalio se što se njegova zemlja udaljila od nuklearne energije nakon zatvaranja posljednje tri elektrane u aprilu 2023.

“Njemačka vlada je donijela odluku koja je po našem mišljenju bila apsolutno pogrešna, strateška greška u izlasku iz nuklearne elektrane”, rekao je Friedrich Merz za CNBC. Merz, čija stranka nije u koalicionoj vladi koju predvodi kancelar Olaf Scholz – rekao je umjesto da se fokusira samo na vjetar i solarnu energiju, “sve izvore energije” treba iskoristiti.

Ipak, ima i onih koji ne dijele ne dijele Merzov stav, ističe CNBC ukazujući na izjavu Steffi Lemke, njemačke savezne ministrice za okoliš i nuklearnu sigurnost. “Postepeno ukidanje nuklearne energije čini našu zemlju sigurnijom; u konačnici, rizici nuklearne energije su nekontrolisani”, rekla je u aprilu.

Ovu vrstu analize – da nuklearna energija nije odgovor – dijele ekološke organizacije poput Greenpeacea, naglašava američki televizijski kanal ukazujući na nekoliko izjava koje su navedene na web stranici organizacije: “Nuklearna energija se reklamira kao rješenje za naše energetske probleme, ali u stvarnosti je složena i izuzetno skupa za izgradnju (…) Također stvara ogromne količine opasnog otpada.”

Dok se Njemačka – najveća evropska ekonomija – udaljila od nuklearne energije, druge zemlje žele proširiti svoje kapacitete, istakao je CNBC dodajući da su među njima Velika Britanija, koja kaže da želi isporučiti čak 24 gigavata do 2050. godine, i Švedska, koja želi izgraditi nove reaktore. Francuska, glavni igrač u nuklearnoj energiji, također planira povećati broj reaktora.

Ostale inicijative na samitu UN-a

Osim inicijative o utrostručenje nuklearnog kapaciteta do 2050., na samitu UN-a o klimi u Dubaiju vlade su pokrenule i niz drugih inicijativa za jačanje čiste energije i odvikavanje od fosilnih goriva, napisao je Reuters.

U jednoj od najšire podržanih inicijativa, 118 vlada obećalo je da će utrostručiti svjetske kapacitete obnovljive energije do 2030., kao put za smanjenje udjela fosilnih goriva u svjetskoj proizvodnji energije.

Obećanje je, pojašnjava novinska agencija, bilo među nizom najava COP28 s ciljem dekarbonizacije energetskog sektora, izvora oko tri četvrtine globalnih emisija s efektom staklene bašte, što je uključivalo proširenje nuklearne energije, smanjenje emisije metana i gušenje privatnog finansiranja za proizvodnju energije iz uglja.

Predvođeni Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, inicijativa navodi da će utrostručenje obnovljive energije pomoći u uklanjanju fosilnih goriva koja emituju CO2 iz svjetskog energetskog sistema najkasnije do 2050. godine.

Obećanjem se također poziva na “fazno gašenje nesmanjene energije na ugalj” i prestanak finansiranja novih elektrana na ugalj, te uključuje i cilj da se udvostruči globalna stopa energetske efikasnosti do 2030. godine.

Dok su Kina i Indija dale znak podrške za utrostručenje obnovljive energije do 2030. godine, nijedna nije podržala kompletnu deklaraciju koje spaja povećanje čiste energije sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, napisao je Reuters.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.