Odjeci holandskih izbora kao snažno upozorenje Briselu

Ilustracija: Flickr
Ilustracija: Flickr
Analitičari kažu da su stranke krajnje desnice postale glavne političke snage u većini zemalja Evropske unije i da utiču na politiku čak i u zemljama u kojima ne vladaju.
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Trijumf Geerta Wildersa na holandskim izborima predstavlja snažno upozorenje Briselu. Analitičari tvrde da krajnje desničarske stranke, sada dominantni politički faktori u brojnim članicama Evropske unije (EU), prijete da preoblikuju evropske politike – od klimatskih promjena, ključnih reformi ključnih reformi EU do isporuke oružja Ukrajini.

Naginjanje Holandije prema ekstremnoj desnici ne samo da služi kao opomena, već i ukazuje na hitniju potrebu rješavanja problema u vezi s pitanjima migracija i rastućih troškova života u Evropi, pišu svjetski mediji.

Glavne političke snage

Kada je Austrija prije dvije decenije postala prva zemlja u zapadnoj Evropi koja se nakon Drugog svjetskog rata okrenula ka krajnjoj desnici, ostatak kontinenta urlao je od bijesa dok su diplomate izbjegavale austrijske političare.

Međutim, u historijskom političkom zamahu 2023., krajnja desnica dobila je mjesto za evropskim stolom i priliku da preoblikuje politiku u regionu, ističe Washington Post.

Najnovija pobjeda stigla je u socijalno liberalnoj Holandiji gdje su, napisao je list, ikona tvrdokorne desnice Geert Wilders i njegova anti-EU, antimuslimanska i antiimigrantska Partija slobode (PVV) osvojili šokantno prvo mjesto prošle sedmice na parlamentarnim izborima.

Iako se očekuje da će se Wilders pomučiti da formira vladu jer njegova stranka nije uspjela dobiti većinu, neočekivano snažna pobjeda “holandskog Donalda Trumpa”, koji se dugo zalaže za zabranu Kur’ana i zaustavljanja prihvatanja tražitelja azila, predstavlja snažno upozorenje Evropi.

Stranke krajnje desnice su kako ističe Washington Post, preuzele vlast u Italiji, produžile svoju vlast u Mađarskoj, stekle koalicionu ulogu u Finskoj, postale de facto vladini partneri u Švedskoj, ušle u parlament u Grčkoj i ostvarile zapanjujuće rezultate na regionalnim izborima u Austriji i Njemačkoj.

Slovačka također bilježi priču o uspjehu krajnje desnice, s krajnje desničarskom Slovačkom nacionalnom strankom među koalicionim partnerima koji podržavaju populistu Roberta Fica — koji potiče s krajnje ljevice, ali se protivi migraciji i LGBTQ pravima.

Analitičari kažu da su stranke krajnje desnice postale glavne političke snage u većini zemalja Evropske unije i da utiču na politiku čak i u zemljama u kojima ne vladaju.

Naime, Wildersova pobjeda na posljednjim velikim izborima u Evropi ove godine obnovila je zabrinutost da bi krajnja desnica mogla ojačati na izborima za Evropski parlament u junu, s posljedicama za stav EU o migracijama, LGBTQ i reproduktivnim pravima, klimatskim akcijama i podršci Ukrajini.

Istovremeno, holandski izbori naglašavaju kako su centristički političari odgovorili na nalet krajnje desnice približavanjem stavovima krajnje desnice.

U mnogim slučajevima, to je samo dodatno pomoglo njihovim radikalnijim izazivačima, ukazuje Washington Post na ocjene analitičara koji tvrde da se ista vrsta napora da se kooptiraju stavovi krajnje desnice dešavaju se širom Evrope.

“Krajnje desničarske stranke i njihovi programi ušli su u mainstream. Oni su nova normalnost”, rekla je Ann- Cathrine Junger, politikolog na švedskom Univerzitetu Sodertorn dodajući da se to posebno odnosi na migracijske politike.

Noćna mora Brisela

U zapaljivom obraćanju Gerta Wildersa holandskim glasačima, jedna rečenica proganjat će Brisel više nego bilo koja druga: referendum o izlasku iz EU, naglasio je Politico dodajući da je sedam godina nakon što su Britanci glasali za Brexit, takozvani Nexit glasački listić bio srž uspješne kampanje lidera krajnje desnice u Holandiji.

Dok je Wilders posljednjih sedmica ublažio svoju antiislamsku retoriku, nema znakova da on želi razvodniti svoj euroskepticizam nakon šokantne pobjede na izborima, piše Politico ukazujući da čak i ako holandski glasači ne budu uvjereni da izađu iz EU, postoje sve indikacije da će vlada u Hagu predvođena Wildersom i dalje biti noćna mora za Brisel.

Mjesto za Wildersa za stolom samita EU bi transformiralo dinamiku, zajedno s drugim krajnje desničarskim i nacionalističkim liderima koji su već na toj funkciji. Odjednom će se o politici koja se kreće od klimatskih akcija do reformi EU i oružja za Ukrajinu naći debata, pa čak i preokret.

Otkako su objavljeni rezultati izbora, potencijalni partneri desnog centra nisu isključili formiranje koalicije s Wildersom, koji je izašao kao jasan pobjednik, ističe briselski portal i dodaje da je to uprkos činjenici da su ga u proteklih 10 godina centristi držali podalje.

Sa svoje strane, čini se da 60-godišnji veteran ovog puta ozbiljno želi da preuzme vlast. On je ublažio neke od svojih najstrožih stavova, posebno o islamu — kao što je zabrana džamija — rekavši da postoje veći prioriteti koje treba popraviti.

“Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Wildersa na ovim izborima je njegov antiimigracijski plan, praćen njegovim stavovima o krizi troškova života i njegovom zdravstvenom položaju”, rekla je Sarah de Lange, profesorica politike na Univerzitetu u Amsterdamu ističući da su mainstream stranke “legitimizirale Wildersa” tako što su imigraciju učinile ključnim pitanjem.

Sljedećeg juna, kako ističe Politico, 27 zemalja EU održat će izbore za Evropski parlament. Istog dana birači biraju svoje poslanike u Evropskom parlamentu, Belgija održava opšte izbore.

Tom Van Grieken, lider krajnje desničarske stranke koja se zalaže za potpuno nezavisnu Flandriju, čestitao je Wildersu: “Stranke poput naše su na putu u cijeloj Evropi”, dok je mađarski premijer Viktor Orban poručio kako su “vjetrovi promjena stigli!”.

‘Šovinističke socijalne zaštite’

Stranke krajnje desnice u Evropi prvenstveno privlače birače svojim ključnim pitanjima imigracije i multikulturalizma. Većina također izražava populističku poruku, kritikujući političke elite i pozivajući na narodni suverenitet. Wildersov PVV se ne razlikuje, ocjenjuje The Guardian.

U holandskoj predizbornoj kampanji, ekonomska nesigurnost je također bila istaknuta. Kao i ranije, Wilders je povezao ekonomska i kulturna pitanja, tvrdeći da treba sačuvati dobrobit za “domaće” stanovništvo zaustavljanjem imigracije i ograničavanjem beneficija za “nezaslužne” etničke manjine.

Ova pozicija “šovinističke socijalne zaštite” tipična je za krajnje desničarske stranke i, dodaje Guardian, apeluje na konzervativne birače koji žele ekonomsku zaštitu od države – efektivno se takmičeći i na ideološkom domaćem terenu ljevice.

Ovog puta u Holadniji, Wilders je vodio pametnu kampanju, napisao je list dodajući da je holandski krajnji desničar imao manje konfrontirajući ton i nagovijestio spremnost da odustane od nekih radikalnijih zahtjeva u pregovorima o koaliciji.

Ali njegov manifest je pokazao malo istinske promjene, ukazao je Guardian. PVV je, na primjer, odustao od svog poziva na bezuslovno istupanje iz EU, i umjesto toga predložio obavezujući referendum “Nexit”. Ali mnoge radikalnije ideje su sačuvane, a dodane su i nove.

U središtu partijskog programa je radikalna antiimigraciona politika. PVV tvrdi da je “naša prelijepa Holandija ozbiljno pogoršana zbog cunamija azila i masovne imigracije”. Tvrdi se da su djeca “indoktrinirana klimatskim aktivizmom, rodnim ludilom i osjećajem srama zbog istorije naše zemlje” i želi zabraniti islamske škole, Kur’an i džamije, kako bi zaustavio “islamizaciju” zemlje.

Sve ovo označava normalizaciju krajnje desničarske politike. U 2023. je uobičajeno da evropskim zemljama upravljaju stranke krajnje desnice često u saradnji sa strankama desnog centra.

Ipak, glavni političari imaju moralnu obavezu da podržavaju liberalne demokratske norme, napisao je Guardian, dodajući da iako zabrinutost građana o kulturnim promjenama i imigraciji može biti legitimna, postoji nešto suštinski problematično u ideji krajnje desnice o “vodećoj kulturi”.

Duh progresivne većine

Pobjeda krajnje desnice je opomena za ostatak Evrope i signalizira opasnosti neaktivnosti po pitanju migracija i troškova života, ocjenjuje u uredničkom komentaru britanski Observer dodajući da je holandski rezultat upozorenje, zbog čega je potraga za rješenjima hitnija.

Nema sumnje da uspjeh PVV-a u značajnoj mjeri proizlazi iz ozbiljne zabrinutosti, koja se ogleda u cijeloj Evropi, oko velikih, nekontrolisanih migracija. Takve brige su pojačane nesposobnošću mainstream stranaka da dogovore kredibilne politike, napisao je Observer naglasivši da Brisel više puta nije uspio postići konsenzus o tome kako se najbolje nositi s prilivom migranata.

Ovi serijski promašaji politike često su se pretvarali u napredak krajnje desnih stranaka kao što su Nacionalni skup u Francuskoj i AfD u Njemačkoj. Od Austrije i Slovačke do Finske i Švedske, populističko-nacionalistička krajnja desnica postala je činjenica političkog života. U Irskoj, nasilje u Dablinu prošle sedmice, podstaknuto krajnje desničarskim lažima protiv migranata, pokazuje koliko ovo pitanje može biti zapaljivo.

Ipak, bilo bi pogrešno pripisati ovo pomicanje udesno, i prateći osjećaj protiv establišmenta, samo jednom uzroku, ističe sestrinski nedeljnik Guardiana, dodajući da su kriza troškova života, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini, loša ekonomija nakon pandemije kao i nedostatak povjerenja u političare doprinijeli širokom narodnom nezadovoljstvu.

Nedavni izbori u Evropi ipak pokazuju da napredak krajnje desnice nije neizbježan. U Poljskoj je bivši predsjednik Vijeća EU Donald Tusk slomio stisak beskrupulozne, tvrdo desničarske vlade. U Španiji, socijalisti Pedra Sancheza su uzvratili izazov neo-frankističkoj partiji Vox.

To, zaključuje Observer, pokazuje da budućnost ne pripada krajnjoj desnici po pravu, već da oni pobjeđuju samo kada progresivna većina izgubi duh i pusti ih unutra.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.