Politički sistem u Crnoj Gori

Treba, naravno, uvijek imati u vidu to da Evropska Unija danas nije ono što je bila prije, recimo, deceniju, da je dinamika međunarodnih odnosa drugačija i da nije zagarantovana nikakva izvjesnost.
IMG_3064
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Moj razgovor za posljednji broj nedjeljnika Monitor naslovljen je ovako: “Mnogo toga ne najavljuje dugo trajanje nove vlade”, a ja sam, prenoseći taj razgovor u ovaj moj blog zabran, želio da istaknem još nešto, a to je da postojeći politički sistem u Crnoj Gori nije u stanju da funkcioniše u javnom interesu, pa makar vlade trajale i vječno.
Uglavnom izbjegavam da komentarišem aktuelna politička zbivanja u Crnoj Gori, iako ih redovno pratim i sjekiram se zbog mnogo čega. Političke analize su bile dio moga posla dok sam se aktivno bavio novinarstvom, pogotovo u posljednjoj deceniji minulog vijeka. Sada tek ponekad, kad se ne mogu odgovoriti.
Evo šta me pitala draga koleginica Milena Perović i šta sam joj ja odgovorio:

Nakon više mjeseci pregovora i pred sam kraj zakonskog roka za njeno formiranje, mandatar Spajić ipak je pronašao formulu za buduću vladu.  Kako vidite model koji je predstavljen – manjinska vlada koju će u parlamentu podržati ZBCG, sa mogućnošću da krajem naredne godine uđe u izvršnu vlast?

Dugotrajnost procesa pregovaranja/dogovaranja ne bi morao da znači da buduća vlada neće biti stabilna, ali je tokom toga procesa na površini crnogorske političke mutljage bilo moguće jasno uočiti mnogo čega što ne najavljuje ni dugo trajanje nove vlade, niti njenu uspješnost.

Već sam javno, govoreći na temu buduće izvršne vlasti, koristio glagol ‘sklepati’, i čini mi se da se upravo to desilo – vlada je na kraju sklepana, a tek ćemo da vidimo hoće li ta sklepotina biti funkcionalna i koliko će moći da izdrži. Kad kažem sklepotina, imam u vidu to da će vlada biti prosti zbir različitih političkih entiteta, a ne njihova sinteza koja će obezbijediti kvalitet podesan i sposoban za reforme i institucionalno snaženje države, kako bi se ona mogla nositi sa mnoštvom problema koje je u nasleđe ostavila dugotrajna vlast Demokratske partije socijalista i njenih trabanata, ali i nesposobnih vlada formiranih nakon izbornog poraza ‘državotvoraca’.

Zapad, a posebno SAD, ne gledaju blagonaklono novi model, a posebno to što će se na čelu parlamenta naći jedan od lidera ZBCG Andrija Mandić. Koliko je ova vlada evropska, iako je tako i sporazumom za formiranje deklarisana?

Bolje bi bilo da mi govorimo o tome koliko su naše vlade crnogorske ili procrnogorske nego evropske, odnosno proevropske, pa da se iz toga izvode spoljnopolitičke vizije i politike. Možete vi galamiti koliko hoćete o evropskom putu, a činiti malo ili nimalo na stvaranju države koja će biti usklađena sa vlastitim ustavnim načelima, koja zvuče sasvim evropejski.

U vrijeme vještačke stabilnosti, kada su državno kormilo u rukama imale ‘državotvorne’ vlade, iz svih kancelarija je odjekivao umilni glas zaklinjanja da smo na evropskom putu, ali je taj glas bio pokrivalica za kriminalne i koruptivne prakse koje su državu koristile kao servis partijski organizovane tranzicione crnogorske buržoazije i njene posluge u institucijama i van njih.
Ne znam koliko će nova vlada biti suštinski „na evropskom putu“, ali sam sasvim siguran da će sve činiti da se u Briselu i Vašingtonu vjeruje da je iskreno posvećena, jer Crna Gora se klijentelistički već čvrsto vezala za te centre i bilo bi vrlo rizično iskušavati ih i provocirati, čak i kada bi za to postojala ozbiljna unutrašnjopolitička podrška. Treba, naravno, uvijek imati u vidu to da Evropska Unija danas nije ono što je bila prije, recimo, deceniju, da je dinamika međunarodnih odnosa drugačija i da nije zagarantovana nikakva izvjesnost.

Kako vidite to što u vladi ipak neće biti manjina, izuzev albanskih partija?

Vlada, po mome mišljenju, može biti promanjinska i bez ministara iz nacionalnih partija manjina. Suština je u programu vlade i političkoj praksi. Crnu Goru smo zamislili i ustavno definisali kao građansku, a ne nacionalnu državu, a lokalna tranziciona buržoazija i njene političke partije je protivustavno pretvaraju u metražnu robu koju kroje po nacionalnim šavovima. Moramo se opredijeliti hoćemo li Crnu Goru misliti i graditi kao savez nacionalnih kantona ili kao građansku republiku.

A to što je Sporazumom o njenom formiranju predviđeno da 20 posto pozicija po dubini pripadne ZBCG. Da li je prekršeno obećanje o meritokratiji i prije starta?

Postojeći, djelatni politički sistem u Crnoj Gori (pokazalo se) nije u stanju da funkcioniše u javnom interesu, pa su mu, zato, strane bilo kakve meritokratske prakse. U društvima gdje postoji meritokratija moć i društveni uspjeh su rezultat sposobnosti i individualnog napora. U takvim društvima se naglašava jednakost šansi, a u Crnoj Gori se i ranije, kao i sada, dešava nešto upravo obrnuto. Partitokratska društva, kakvo je sadašnja Crna Gora, smrtni su neprijatelji meritokratije, pa, prema tome, sva data obećanja s tim u vezi su – lažna.

Kako može biti meritokratije u državi, ako je nema u političkim partijama?
Nije problem da neka politička partija dobije 20 % pozicija po dubini – problem je koji će i kakvi ljudi biti postavljeni na tim ‘dubinama’ i hoće li oni raditi u opštem ili u interesu onih koji su ih ‘posadili’. Aktuelna stvarnost je pružila precizne odgovore u vezi s tim.  Dodatni problem je što ti kadrovi dolaze iz koalicije koja ima suštinski drugačije poglede od drugih koji tvore izvršnu vlast na neka pitanja crnogorske sadašnjosti i budućnosti.

Spajić je najavio da će nova vlada tražiti odgađanje popisa, koji posljednjih dana ponovo podiže nacionalne tenzije. Da li je ovo vrijeme za popis, i zašto je on u Crnoj Gori razlog za prebrojavanje?

Da je sreće, popis je trebalo da bude davno završen i da sada znamo na čemu smo kada je riječ o podacima do kojih se jedino popisom može doći. No, Crna Gora živi u nekoj vrsti vanrednog stanja, a takva stanja otežavaju bilo kakve razumne rabote, pa i popis stanovništva, domaćinstava i stanova.

To vanredno stanje je izraz nedovršenosti Crne Gore kao društva i države. Propuštena je prilika da se u godinama nakon obnavljanja državne samostalnosti nađe zajednički imenitelj, vertikala oko koje je moguće okupiti sve ili makar ubjedljivu većinu građana/građanki i graditi armatura nezavisnih institucija na koje će se oslanjati moderno crnogorsko društvo . Umjesto toga, DPS i njegovi unutrašnji i vanjski saveznici su pokušali da konstruišu taj imenitelj i nametnu ga ostalima. Pošto nijesu bili sposobni i dovoljno snažni da u tome uspiju, njihov gubitak moći je izazvao novi predpolitički metež u kome se u liku svakog građanina i građanke želi prvo vidjeti lice etničkog brata i sestre. Tranzicionoj crnogorskoj buržoaziji svih etnija i njenim političkim odredima nacionalno je jedini čvrst izvor legitimiteta i ona ga se čvrsto drži. Njima je zbog toga važan popis, a ne kao činjenični predložak za analize i planiranje budućnosti društva i države.

Kako vidite posjetu patrijarha Porfirija i njegov govor o identitetu i jeziku pred popis?

Srpska prtavoslavna crkva i njen patrijarh se odlično snalaze u ovom crnogorskom predpolitičkom metežu. I oni legitimitet traže među braćom i sestrama po naciji, a ne po hrišćanskom liku i djelu. Umesto šitrenja jevanđeoskih poruka o ljubavi i praštanju, u šta bi, valjda, trebali da se razumiju, velikodostojnici SPC poučavaju o korijenima, identitetu, jeziku, i to na način dogmatski, na kome bi im mogli pozavidjeti najokoreliji boljševici.
Evropski parlament je u nedavnoj rezoluciji izrazio zabrinutost zbog političke polarizacije u crnogorskom medijskom okruženju i manjka nezavisnosti javnog emitera. Kako to komentarišete?Pa, Evropski parlament u svojoj agendi ima obavezu da se sjekira zbog nas 😊 Ironiju i šalu na stranu, ali onima u Crnoj Gori koji upozoravaju na to da jednim važnim javnim resursom, kakva je RTCG, upravlja jedna neznavena i neodgovorna ekipa važno je da je to vidljivo i onima koji nijesu direktno zainteresovani za deprivatizaciju javnog informisanja i njegovog unapređivanja kao javnog, a ne grupnovlasničkog dobra.

Može li buduća vlast odblokirati evropski proces?

Ako se ta deblokada tiče ubrzavanja neophodnih reformi, bojim se da ćemo na to pričekati.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.