Granatiraju se bolnice, škole, džamije…

Palestina je kolijevka i sveto mjesto i muslimana i hrišćana i jevreja, i svi i muslimani i hrišćani i jevreji u svijetu su dužni da doprinesu da se tom svetom mjestu vrati mir.
Zukorlić u Skupštini o ratnim zločinima u Palestini – Granatiraju se bolnice, škole, džamije…_653724f91136b.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić u Skupštini Srbije govorio o situaciji u Palestini. Istakao da su u prethodne dvije nedjelje u Gazi izvršena djela koja međunarodne organizacije karakterišu kao ratni zločini.

– Palestina je država koju priznaje većina država u svijetu, a među njima i Srbija na dijelu njene teritorije se vrši agresija od strane izraelskog okupatora. U proteklih dvije nedjelje izvršena su djela koje međunarodne organizacije karakterišu kao ratni zločini. Gaza je blokirana vodom, uvoz hrane, struje, bacaju se bombe na bolnice, na škole, granatirano je preko 50 bolnica i škola, srušeno je 26 džamija, srušena je treća najstarija pravoslavna bogomolja manastir Svetog Porfirija. Civilima je rečeno da iz severnog dijela pređu u južni dio da bi bili zaštićeni, a istovremeno se bombarduje i sjeverni i južni dio. U Palestini se događaju strašne stvari. Zar  je to svijet u kojem treba da živimo? Palestina je kolijevka i sveto mjesto i muslimana i hrišćana i jevreja, i svi i muslimani i hrišćani i jevreji u svijetu su dužni da doprinesu da se tom svetom mjestu vrati mir. Zato bez obzira na naše političke stavove svi trebamo učiniti šta je do nas da se vrati mir svetoj zemlji. Svi narodi svijeta su dužni da se udruže da Jerusalim kao glavni grad svete zemlje bude ono što mu ime nosi –  grad mira i zemlja mira.

Osvrnuo se i na zločin u Štrpcima.
– Jučer je obilježena 31. godišnjica od zločina u Sjeverinu kod Priboja gdje je ubijeno 16 Bošnjaka i za šta je viši sud u Beogradu utvrdio da su se desili ratni zločini. Da li je sistem uradio sve što je bilo do njega da se porodicama omogući da dobiju status žrtava civila rata? Da li ima još neki način u kojem sistem bi mogao da doprinese umanjimo bol koju su pretrpjele porodice zbog zločina koji je počinjen u prošlosti? Ja se nadam da ćemo mi kao narodi i Bošnjaci i Srbi i drugi smoći snage da značajne koračamo ka pravdi i suštinskom pomirenju u budućnosti. Sjećanje je naša obaveza, a pravedna i mirna budućnost je naš dug. 21 je vijek, a informacije putuju brzinom svjetlosti i zato ne postoji opravdanje što na javnim servisima nemamo informacije o Sjeverinu godišnjici, o Štrpcima i o drugim važnim datumima za Bošnjake, za Hrvate i za druge nacionalne zajednice. Da li je razlog što možda RTS još uvijek nije formirao redakciju, bošnjačku redakciju, kao što imaju druge nacionalne zajednice.

Zukorlić zatražio da država obezbijedi besplatne udžbenike za svu djecu, bez obzira na teritorijalnu pripadnost. Ukazao i na problem sa organiziranjem ekskurzija.
– Svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje. Postoji disproporcija u uživanju kvaliteta obrazovanje među djecom u Republici Srbiji, pa tako Beograd i neka druga mjesta su obezbijedila djeci mogućnost da imaju besplatne udžbenike, odnosno njegovim roditeljima, dok neka mjesta ne uživaju ta prava. Zato insistiram da se ubudućim akcijama reforme u obrazovanju povede računa i o tom pitanju i da se omogući svoj djeci bez obzira na nacionalnu pripadnost, na teritorijalno pripadnost da imaju mogućnost uživanja u besplatnim udžbenicima. Još jedna stvar za koju su mi nastavnici i roditelji skrenuli pažnju i želim istaći posebno ovdje jer je prisutna naša ministarka da našoj djeci nije dozvoljeno, odnosno školskim upravama, nije dozvoljeno da organiziraju ekskurzije na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine već isključivo na teritoriji Republike Srpske. Naša djeca često imaju želju da posjete i druge dijelove Bosne i Hercegovine ne isključivo teritoriju Republike Srpske, pa da se to aktima pravnim reguliše i omogući.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.