Sjećanje na genocid u Srebrenici (1995-2023)

Bošnjaci, skoro tri decenije nakon ovog strašnog zločina nikada više nisu isti niti su se oporavili od ove traume.
Fotografija: Meri Barra
Fotografija: Meri Barra
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Jedna od mnogih tragičnih priča koje su se nemilice dešavale u Bosni je i Genocid koji je sistematski osmišljen i izvršen nad Bošnjacima u Srebrenici u periodu 16-23 jula 1995. godine. I ove godine će se 11. jula u Memorijalnom Centru u Potočarima nedaleko od Srebrenice obilježiti dan žalosti za 8372 pripadnika Bošnjačke nacionalnosti koji su brutalno pogubljeni i ubijeni samo zato što su Bošnjaci koji nikome ništa nisu krivi jedini njihov jedini ,,grijeh” je bio njihova imena i vjera u tom peridu je prognano više od 40.000 Bošnjaka. Ovaj zvjerski Genocid počinilu su jedinice Vojske Republike Srpske, policije pod komandom generala Ratka Mladića, i političkog lidera Radovana Karadžića kao i paravojna formacija ,,Škorpioni.” . U koloni marša smrti prema svjedočenjima preživjelih Srebreničana koja je bila duga 10. km i koju je činilo ok 15.000 ljudi mnogi su otišli na put bez povratka.

U ovom krvavom piru koji je sistematski osmislio vojni i politički vrh RS bio je samo jedan cilj uništiti i prognati Bošnjake sa svojih vjekovnih ognjišta. Epilog ovog krvavog pira je 700 godina zatvora za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbije, a osuđeno je 47 osoba, jer su bili nalogodavci i izvršitelji počinjenih zločina. Sudovi su izrekli pet kazni doživotnog zatvora uključujući onu Ratku Mladiću. Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Hagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosuđe Srbije osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika Škorpiona. Bošnjaci, skoro tri decenije nakon ovog strašnog zločina nikada više nisu isti niti su se oporavili od ove traume. Razasuti širom Evrope i svijeta daleko od svojih ognjišta sa ranama koje nikada neće zarasti sa suzama koje nikada neće prestati da teku sa bolom i krikom koji ostaje vječni spomenik njihove patnje i stradalništva. Alija Izetbegović u svojoj memoarskoj knjizi knjizi ,,Sjećanja” je napisao: „Za sve nas tragedija Srebrenice ostaje najveća nesreća koja se mogla dogoditi u našim životima. Prevelika nesreća za premalu Bosnu.“

NEGIRANJE GENOCIDA I RAST FAŠIZMA NA PODRUČJU ZAPADNOG BALKANA

Danas nakon 28. godina od Genocida u Srebrenici aktuelni i politički lideri Srba u BiH, Crnoj Gori i Srbiji negiraju ovaj strašni i surovi zločin. Rast velikosrpskog nacional-šovinizma na prostorima ovih država ukazuje nam da se Srbi nikada nisu i neće iskreno pokajati i pokloniti žrtvama Sreberenice. I danas politički konstituenti zajedno sa Miloradom Dodikom, Aleksandrom Vučićem i njihovim slugama u Crnoj Gori veličaju osvjedočene ratne zločince i balkanske kasape Mladića, Karadžića i brojne druge i što je najzužnije i najbolnije na tim nezdravim osonovama šire mržnju usađujući to u glavama mlađih generacija koji ovaj zvjerski zločin predstavljaju kao svojevrsni patriotizam. Memorijalni centar Srebrenica objavio je u martu 2021. godine sistematsku zbirku dokumenata pod naslovom Transkripti genocida – Genocide papers, koji pokazuju postojanje planova vlasti jednog dijela bosanskih Srba za podjelu Bosne i Hercegovine i počinjenje etničkog čišćenja i masovnih ratnih zločina. Zbirka, dostupna u online formatu kroz posebnu aplikaciju, predstavlja skup stenograma i prijepisa sjednica samozvane skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, uspostavljene 1991. godine, odnosno Narodne skupštine RS-a od 1991. do 1996. godine. Cilj objavljivanja zbirke je omogućiti istraživačima, naučnicima, organizacijama civilnog društva u regiji, medijima i svim zainteresiranima za istraživanje genocida jednostavan uvid u najvažnije odluke koje su prethodile genocidu i drugim zločinima. DAKLE GENOCID JE BIO PLANIRAN I SISTEMATSKI OSMIŠLJEN.

CRNA GORA I SREBRENICA

Žalosno je da se i nakon 28 godina od Genocida u Srebrenici i potpisivanja Dejtonskog sporazuma ovaj tragični događaj pokušava zloupotrebljavati u dnevno političke svrhe, služeći kao uporište nacional-šovinističkim političkim strukturama koji i dalje negiraju Genocid, veličaju pravosnažno osuđene ratne zločinace pa i dan danas zastrašivaju i šire netolerantnost prema manjebrojnim narodima. Sada takozvana aktuelna ili ti parlamentarna većina koju čine pripadnici srpskog bloka i dalje ima svoj pogled na ovaj Genocid. Suočavanje sa obom bolnom prošlošću i izgradnja mirne budućnosti nije mogući kada se činjenice koje je utvrdio pravosudni sistem negiraju, izvrću i relativizuju, a osuđeni ratni zločinci veličaju. Nažalost, svjedočimo tome često u Crnoj Gori. Iskreno vjerujem da aktuelna politička većina nema ni volje ni želje da jakim polugama i mehanizmima vlasti osudi, kazni i preduprijedi sve one koji šire mržnju, vjersku netrpeljivost i nacional-šovinističke ispade pojedinaca ili grupa koji se poput kuge u srednjem vijeku opasni. Čini mi se da je današnja savremena Crna Gora koja se nalazi u raljama aktuelne političke vlasti i vrhuške a oličena više u vjerskim nego političkim liderima veoma daleko od Evrope. Negiranje masakra i genocida u Srebrenici (bez obzira na usvojenu rezoluciji o Srebrenici u Crnoj Gori) pogrešno prekrajanje i publiokovanje ovog bolnog perioda istorije Bošnjaka može samo da bude vrlo opasni nacionalistički pokušaj da Crna Gora kao multikulturana država bude i dalje duboko podijeljena pod vjerskim dogmatizmom fanatične SPC kao jednog od instrumenata zla u rukama nacionalista. Teško je napisati više rijeći danas treba samo zaćutati i u tišini i miru pomoliti se za 8372 Bošnjaka ako ne možemo više možemo biti dostojanstveni i u bolu i u sjećanju. Jer nekada se i ćutanjem i jednom bolnom suzom kaže više nego sa hiljadu riječi.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.