MEIN KAMPF PRIČA O MRŽNJI (8)

U knjizi se najavljuje istrebljenje čitavog naroda pri čemu se naglašava historijska misija nordijske rase.
1FAA6D5C-8E2D-469B-9465-0F881FFC644C
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Zadržat ćemo se na knjizi Adolfa Hitlera Mein Kampf, što bi u prevodu na bosanski jezik znači Moja borba. Ovu knjigu koja je i danas aktuelno štivo fašista diljem svijeta diktirao je Adolf Hitler Emilu Maurice u zatvoru Landsberg, a onda od jula 1924. Rudolfu Heßu. Zapravo, Mein Kampf je Hitlerov najvažniji programski tekst, koji je napisan između 1924. i 1926. godine u dva toma.

Prvi tom knjige Mein Kampf objavljen je 1925. godine, neposredno po izlasku Adolfa Hitlera iz zatvora, a drugi tom 1926. godine. Kako je poznato Hitler je bio osuđen na zatvorsku kaznu za veleizdaju od pet godina zbog učešća u pokušaju državnog udara u Münchenu poznatom kao Pivnički puč. Nakon spore i traljave započetne prodaje knjige, ona je u Njemačkoj postala bestseler kada je Hitler došao na vlast 1933. godine. O tome govore sljedeći podaci. Godišnja prodaja u 1932. bila je preko 90.000 primjeraka, što je najavljivalo neslućen tiraž. Ovo se pokazalo kao tačno predskazanje, jer je već u 1933. godini knjiga Mein Kampf prodata u rekordnih 900.000 primjeraka. Ovo je vrijeme uspona i stabilizacije nacionalsocijalističke vlasti pa je „razumljivo“ bilo opremanje biblioteka i čitaonica štivom novog kancelara, ali je i privatna kupovina bila velika. Zna se da je knjiga Mein Kampf do 1945. prodata u više od dvanaest miliona primjeraka.

U knjizi se Adolf Hitler predstavlja kao ekstremni desničar. Većina komentatora tumači njemačku riječ „kampf“ kao borbu, što je stvarno doslovni prevod te riječi, ali neki smatraju da u samom kontekstu knjige „kampf“ znači obračun, napad ili rat. Za vrijeme II svjetskog rata u njemačkim jedinicama tumačili su ovaj izraz kao Moj rat, a ne samo Moja borba. Zapravo, to i jeste značenje u širem smislu riječi, napravljeno u mračnom laboratoriju jednog antisemite čija knjiga sadrži autobiografske elemente, počev od njegovog djetinjstva, rane mladosti, studentskih dana u Beču i njegove ideološke svjetonazore koji će kasnije postati zvanična načela nacionalsocijalizma. To je prvi dio knjige izdan pod nazivom Obračun (Die Abrechnung) koji je Hitler izdiktirao u julu 1924. godine. Nacistički vođa u tom dijelu osim autobiografske priče govori o rasizmu i nacionalsocijalističkoj mračnoj ideologiji pri čemu posebno ističe antisemitizam kojim se on napajao dok je čitao pisce koji su pozivali na uništavanje Jevreja (Židova). Dakle u knjizi se najavljuje istrebljenje čitavog naroda pri čemu se naglašava historijska misija nordijske rase.

Drang nach Osten i lebensraum

U drugom dijelu knjige pod nazivom Nacionalsocijalistički pokret (Die Nazionalsocialistiche Bewegung), koji je napisan 1924. godine poslije Hitlerovog izlaska iz zatvora u Landsbergu, vođa njemačkih nacista pripovijeda o nacionalsocijalizmu, programu stranke, ciljevima i metodoma koje će primjeniti prilikom dolaska na vlast.

Jevrejska zavjera je temelj ove knjige, u kojoj vođa nacista piše o pokušaju Jevreja (Židova) da zauzmu svjetski prijestol i da oni vode svjetsko gospodarstvo, medije i društvene položaje… Zna se da je njegov omiljeni ideolog bio njemački kompozitor Richard Wagner, kojim se Hitler oduševljavao zbog njegovog odijuma prema Jevrejima (Židovima).

Ovo je knjiga otvorenog antisemitizma u kojoj njen autor izražava svoju mržnju prema Jevrejima (Židovima) i oživljava ideja Drang nach Osten (Težnja prema istoku). U njoj je sadržana davnašnja njemačka ideja o prodoru na istok i oblikovanje tzv. „Lebensrauma“, načelo životnog prostora za nove generacije a on se nalazi na istoku Evrope gdje živi slovensko stanovništvo. Hitler je pod „lebensraum“, ustvari, mislio na ruske teritorije.

U dijelu knjige Mein Kampf Hitler spominje upotrebu plina nad Jevrejima (Židovima) i referira se na Prvi svjetski rat kada kaže “da je početkom rata 12 ili 15 hiljada Jevreja smješteno u plinske komore i pobijeno milioni žrtava koje su zadesili Njemačku ne bi bili uzalud, već bi bili blagoslovljeni.”

U knjizi je, u političkom smislu, Adolf Hitler markirao dvije opasnosti za njemački narod, a to su komunizam i jevrejstvo (židovstvo). Njemački historičar Walter Hofer navodi da je glavni Hitlerov protivnik bilo jevrejstvo. Hitler je tako pozivao Nijemce da unište, zbrišu sa lica zemlje „zle blizance“, komuniste i Jevreje. Ako se niko drugi ne angažira za to, on će prihvatiti tu svetu ulogu za njemački narod i arijevsku rasu. Adolf Hitler je okrivio vajmarsku vladu za tadašnju krizu koja je vladala u Njemačkoj. Hitler napada odluke iz Versaja, a odgovornost za poraz prebacuje na Jevreje (Židove), bolješevike-marksisite, demokratske snage i slobodne zidare. Pozivao je na zbacivanje s vlasti i da se njeni članovi smaknu na najokrutniji način. Pišući o tome 1981. godine historičar Eberhard Jäckel naglašava njenu važnost i uticaj:

„Možda nikada u povijesti vladar nije zapisao pre nego što je došao na vlast ono što je trebalo da uradi posle toga tako precizno kao Adolf Hitler. Već iz tog razloga dokument zaslužuje pažnju…“
U knjizi Hitler je pozivao na savez sa Velikom Britanijom i Musolinijevom Italijom. Tražio je zbacivanje sramote koja je proizašla iz Versajskog sporazuma.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.