Kako je nastao koncept o halal hrani kod nas?

Ni ideja o certificiranju halal-hrane kod nas se u početku nije lahko razvijala, jer su neki bili mišljenja da to nama ne treba zato što su muslimani većinski narod, koji razumije šta znači halal-hrana i bez naljepnica.
3FF52832-5E9D-4422-9033-4ABB7404C02D
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Povodom održavanja „Sarajevo Halal Fair 2018“ objavio sam 28. septembra 2018. post na Facebooku: „Kako je nastao koncept o halal-hrani kod nas“?

Iz medija saznajem da je danas (18.05.2023) otvoren „3. Sarajevo halal sajam“ („Sarajevo Halal Fair – SHF“.
Obradovan tim vijestima, imam potrebe da još jednom podsjetim „kako je nastao koncept o halal-hrani“, tj., o halal proizvodima kod nas, jer oni koji zaboravljaju dobročinstvo ljudi, Allah će njih zaboraviti na Sudnjem danu.

Reprint (28.09.2018):
Obradovala me vijest u medijima o jučerašnjem otvaranju sajma Sarajevo Halal Fair 2018.[1] Također, obradovalo me prisustvo gostiju iz Malezije. Jer, može se slobodno reći da je ideja o certificiranju halal-hrane nastala u Maleziji. Znam to, jer sam za vrijeme profesure na ISTAC-u, u Kuala Lumpuru od 1991. do 1993. godine prvi put u McDonald’su vidio na stolu naljepnicu s natpisom “Halal Food”. Bio sam jako impresioniram tom idejom, kao što sam bio impresioniran i malezijskom idejom o “tabung hadžiju”. Obje te ideje prirasle su mi za srce te sam po povratku iz Malezije i preuzimanju časne dužnosti reisu-l-uleme u Bošnjaka uporno objašnjavao svojim suradnicima da treba da ih i mi primijenimo u Bosni. Stoga, čim je Bosna Banka International (BBI) iole stala na svoje noge, u čemu sam aktivno sudjelovao, pokušali smo ustanoviti bosanski “tabung hadži”, hadžijski fond, ali to iz nekih razloga nije išlo. Ni ideja o certificiranju halal-hrane kod nas se u početku nije lahko razvijala, jer su neki bili mišljenja da to nama ne treba zato što su muslimani većinski narod, koji razumije šta znači halal-hrana i bez naljepnica.

No, nisam obraćao pažnju na to mišljenje, već sam pozvao Šerifa Mustafića, koji je studirao u Maleziji, i predložio mu da pokrenemo proces uspostavljanja institucije u Islamskoj zajednici za izdavanje certifikata za “halal-hranu” (Halal Food). Šerif je, s jednim svojim prijateljem, prihvatio tu ideju i otpočeo proces, ali je to iz nekih razloga stalo i čekalo da se pojavi rahmetli Besim ef. Čanić, tadašnji zamjenik muftije tuzlanskog, koji je svojom izuzetnom energijom i znanjem, zapravo, podigao instituciju za certificiranje “halal-harane” kod nas. Zato, svaki put kada se govori o tome, treba spomenuti njegovo ime. Besim ef. je, dakako, imao moju podršku, ali su presudni bili njegova energija i znanje. Molim Allaha Milostivog da mu oprosti grijehe i nagradi ga Džennetom, a nama volju da ga ne zaboravimo.

I po isteku mog mandata reisu-l-uleme, nastavio sam pratiti razvoj halal-industrije u svijetu. Na poziv mog velikog prijatelja Pakistanca Asada Sadždžada prisustvovao sam međunarodnim konferencijama i govorio o halal-konceptu i halal-proizvodima u Šardži (Emirati), u Karačiju (Pakistan), Kordobi (Španija), u Kuala Lumpuru (Malezija), u Manili (Filipini), u Poznanju (Poljska). Poljska je jedan od najvećih proizvođača halal-mesa, posebno za Tursku (donner meso).

Eto, zbog toga mi je drago što se jučer otvorio “Sarajevo halal-sajam 2018”, jer sjeme koje smo davno posijali počinje davati svoje plodove. Žao mi je što nisam mogao prisustvovati otvaranju, ali mi je drago što se Islamska zajednica udružila sa BBI bankom u ovom projektu. Drago mi je, također, što, kao dugogodišnji bivši predsjednik Šerijatskog odbora BBI banke, mogu uživati u uspjesima direktora Amera Bukvića. Lijepo se osjećam što smo sve pripremili za Amera Bukvića nakon što smo odbranili Sarajevo, dok je on studirao političke i ekonomske nauke u Maleziji i Japanu da može preuzeti kormilo BBI banke u Sarajevu. Naravno, uvijek sam više volio biti sjeme iz kojeg niču stabla i rađaju se plodovi nego ruka koja bere gotove plodove. Koncept certificiranja “halal-hrane” kod nas jedno je od mnogih sjemena koje sam u polju Islamske zajednice posijao zajedno sa svojim suradnicima, na što sam posebno ponosan. Zato bi mi bilo drago da sam mogao prisustvovati jučerašnjem otvaranju “Sarajevo halal-sajma 2018”. No, bit će prilika i za to, ako Bog da. Važno je da su plodovi dostupni svima. O sjemenu se sada ne govori. To se podrazumijeva, a po običaju i zaboravlja. Iako bi bilo mnogo bolje da se sjeme ne baca. Možda će nam ipak nekad zatrebati.

Učim dove Allahu Svevišnjem da nam halal učini slatkim, a haram gorkim!
Amin!

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.