Jevreji u Kur’anu

”Ovaj Kur'an sinovima Israilovim kazuje najviše o onome u čemu se oni razilaze.” (En-Neml, 76.)
708CDC98-A242-439B-9A32-D8E2B05B2B1D
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

U prvi mah pomislio sam da se govor Kur’ana o Benu Izraelćanima povećao i proširio nakon Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, Hidžre iz Mekke u Medinu, odnosno nakon što je Jevreje i muslimane okupila zajednička domovina i bliski komšiluk.
A onda sam postao svjestan svoje greške nakon proučavanja sura i ajeta koji su objavljeni u Mekki. Naime, otkrio sam da se Benu Izraelćani mnogo puta spominju u mekanskom periodu objave Kur’ana, obuhvatajući većinu sura.

Ime Musaa, alejhi selam, spomenuto je u Kur’anu oko sto dvadeset puta, tako da se ime bilo kojeg Allahovog poslanika ili meleka ne spominje toliko često, i u Kur’anu se ne govori ni o jednom drevnom narodu koliko se govori o Jevrejima. Oni se spominju u surama: El-En’am, El-A’raf, El-Isra’, Ta-ha, Junus, svim surama koje počinju skraćenicom Ha-Mim, kao i u mnogim drugim surama. Sve sure koje smo naveli su mekanske, kao što je i ajet iz sure En-Neml dio mekanske objave: ”Ovaj Kur’an sinovima Israilovim kazuje najviše o onome u čemu se oni razilaze.” (En-Neml, 76.)

Pitao sam se: Šta je razlog za ovo detaljno pripovijedanje historije Benu Izraelćana u Mekki prije Medine u kojoj su živjeli Jevreji? Da li je to možda upoznavanje muslimana sa stvarnošću ljudi koji će se kasnije pomiješati s njima? Ovaj odgovor mi je djelovao neuvjerljivo.

Nakon dugog razmišljanja, otkrio sam da historija Benu Izraelćana u sebi sadrži suštinske elemente uspona naroda, njihove nezavisnosti i procvata njihove civilizacije, baš kao što sadrži suštinske elemente propasti naroda, nestanak njihove snage i njihovu propast.

Kur’anska kazivanja su među najefikasnijim sredstvima za odgoj pojedinaca i grupa, i bilo je neophodno potlačene muslimane u Mekki upoznati kako su prvi Jevreji doživjeli promjenu i preobražaj od ogromnog poniženja do oslobođenja i vlasti na Zemlji, i koje su to vrline koje se moraju objediniti da bi narodi dostigli ovaj plemeniti cilj. Upravo mekanske sure nude ovo objašnjenje, tako da je mala i potlačena skupina muslimana u Mekki vidjela kako se narod, čija su muška djeca poklana a ženska ostavljena na životu, pretvorio u narod koji je posjedovao snagu, moć i vlast na Zemlji.

Ibnul-Kajjim je upitan: ”Da li čovjek prvo stekne moć i vlast, pa onda bude iskušan nedaćama, ili prvo kuša nedaće, pa onda ostvaruje moć i vlast?”
Odgovorio je: ”Prvo bude iskušan, pa onda dobije vlast”, a zatim je proučio ajet: ”Između njih smo Mi vođe određivali i oni su, odazivajući se zapovijedi Našoj, na Pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Naše čvrsto vjerovali.” (Es-Sedžda, 24.)

Ovaj ajet iz sure Es-Sedžde je također mekanski, i upozorava da su strpljenje i ubjeđenje temelji duge borbe koja potlačene narode, koji se bore za svoju slobodu, dovodi do njihovog cilja.

Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.