In memoriam Rifat Rastoder – borac za građansku Crnu Goru 

Građanska Crna Gora će ga pamtiti i sa pijetetom se sjećati Rifata Rastodera jer vrijednosti za koje se on borio moramo nastaviti da njegujemo i čuvamo.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

(1950-2023)

U plejadi onih koji su gradili jednu ljepšu, građansku, multivjersku slobodniju i demokratsku Crnu Goru zlatnim slovima je upisano ime Rifata Rastodera, insana-čovjeka koji je duboko vjerovao u društvo socijalne, etičke i etničke jednakosti i pravde prema svima. Njegov rodni Bihor i Radmanci dali su toliko istaknutih ličnosti kroz istoriju i kroz mnoga vremena koja su nažalost često bila teška i nezavidna za mnoge Bošnjake. Odrastajući u mnogobrojnoj porodici, u sebi je ponio onu najljepšu nit rodnog kraja ali i blagosti i mudrost koja ga je pratila tokom čitavog njegovog života. Ušavši veoma mlad početkom osamdesetih u svijet novinarstva, medija, publicistike i kulture trudio se da gradi ljepše i bolje svjetove za sve narode u Crnoj Gori. Veoma je dobro znao da svaka javna riječ nosi svoju težinu i obavezu pa se tako sa puno profesionalizma odnosio u svim medijima sa kojima je sarađivao.

No ratne devedeste na prostorima Zapadnog Balkana a posebno u Bosni donijeće rast nacional-šovinista i jedne progandističke politike proganjanja i nestanka dobrog dijela Bošnjaka. Nažalost i njegova voljena Crna Gora i dobar dio njenog političkog vrha ostao je nijem na te progone i nestajanja Bošnjaka, koji su platili skupu cijenu zbog svog imene i prezimena. Ne mogaši da se pomori sa tadašnjom uređivačkom politikom tadašnje ,,Pobjede” odlučuje se da svoj javni angažman ali i svoj javni revolt ispolji u drugim medijima koji se pojavljuju u tadašnjoj Crnoj Gori a koji su vodili antiratnu kampanju kao što su: ,,Liberal” i ,,Monitor” i drugi. Početkom devedesetih objavljuje svoju prvu knjigu ali i aktivno se uključuje u poltiku. Svjestan da je neophodno jedinstvo Bošnjaka u očuvanju vlastitog identiteta, jezika, religije postaje jedan od osnivača Foruma Bošnjaka Crne Gore (1990). Njegov javni angažman i javni nastupi krasili su njegovu ličnost, skrenuvši na taj način pažnju na sebe kod svih građana Crne Gore. Borio se da se u Crnoj Gori nadvlada avet zvana nacionalizam i šovinizam i ratni pokliči brojnih propagatora velikosrpske politike. Postaje 1990, godine jedan od osnivača SDP-Crne Gore, koji je u svojim redovima okupljao istaknute i najznačajnije intelektualce iz svih naroda koji čine Crnu Goru. Nesebično se tokom čitavog svog života borio za prava manjebrojnih naroda, što je rezultiralo brojnim zakonima njegovim izborom u brojnim radnim i zakonodavnim grupama i tijelima. Parlament Crne Gore u kome je on bio poslanik i potpresjednik davali su posebnu lijepu notu mudrosti, kulture, harizmatičnosti i brojnih diskusija u kojima je on bio nepokolebljivi polemičar koji nikada nije odustajao od svojih ciljeva. A ti ciljevu su bili: odbrana pravde i pravičnosti, borba za pripadnike manjebrojnih naroda i odbrana najviših civilizacijskih tekovina i vrijednosti za socijalnu i pravednu državu Crnu Goru u kojoj je duboko vjerovao.

U svojoj autorskoj knjizi ,,Usud imena” objavljenoj 2003 je prezentovao i priredio rijetku zbirka autenticnih svjedocenja i svjedočanstava o najdrastičnijim i najdramatičnjim zločinima nad ljudima na prostoru Srbije i Crne Gore tokom prve polovine devedesetih minulog vijeka. Okosnicu knjige čini otmica najmanje 20 putnika iz voza Beograd – Bar, 27. februara 1993. godine, na Željeznickoj stanici ,,Štrpci” kod Priboja, ali su ilustrativno obrađene i otmice žitelja sela Severin ( Priboj ) i žitelja Bukovice kod Pljevalja, kao i deportacija Bošnjaka iz Crne Gore izbjeglica tokom 1992/1993. godine. U svojoj knjizi “Hronika zločina (1991-2001)“ objavljenoj 2015, godine je prezentovao kroz 13 poglavlja i hiljadu strana svjedočanstva o fenomenu zločina. Rastoder je godinama bilježio neke od najbolnjih i najburnjih istorijskih događaja u savremenoj Crnoj Gori sa kojima se moramo suočiti. U knjizi su obrađeni slučajevi Morinj, ubistvo porodice Klapuh, deportacija izbjeglica, tortura nad stanovnicima Bukovice, terorizam u Pljevljima, napad na kombi sa radnicima, Štrpci, suđenje čelnicima i aktivistima SDA i Kaluđerski laz. Pored toga i u drugim svojim autorskim knjigama pisao je o sudbini Bošnjaka kroz istorijsku i kulturološku prizmu i fenomene koji će se dugo izučavati i predstavljati vrijednu kulturnu baštinu u proučavanju istorijskih prilika kod Bošnjaka ali i svih drugih naroda u Crnoj Gori. Nije se mirio sa bilo kojim društvenim oblikom nepravde, progona, stigmatizacije Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih manjebrojnih naroda. Dizao je svoj glas protiv i kada su mnogi drugi ćutali a to je uvijek imalo visoku cijenu za njegovu nepokolebljivu ličnost koja nije pristajala na kompromise kada su pitanju nacionalni identitet, jezik i religija. Poseban doprinos dao je u borbi za obnavljanje državnosti Crne Gore davši svoj doprinos svim našim majskim zorama koje su svanule 2006. godine a takve zore su svitale uz ovakve velikane i džentlmene koji su znali svoju mjeru i kada smo ustajali i kada smo padali.

Građanska Crna Gora će ga pamtiti i sa pijetetom se sjećati Rifata Rastodera jer vrijednosti za koje se on borio moramo nastaviti da njegujemo i čuvamo. Rifat Rastoder je temeljnije od drugih političara razumio i opisao u svojim knjigama, autorskim člancima i diskusijama dramu Bošnjačkog naroda, ali i svih naroda na uvijek nemirnom Zapadnom Balkanu. Suštinu te drame vidio je u izboru između dvije mogućnosti građanske i multikulturalne Crne Gore ili put ka nacional-šovinizmu koji su vodili neki drugi mračni ,,lideri.“ Pobijedila je Rifataova ali i svih nas građanska Crna Gora, država koja je prošla kroz brojne bolne tranzicije na putu ka demokratiji. Kada iz trenutne perspektive analiziramo sve ono što je pratilo: jedinstven, skladan politički život, sve pobjede, poraze i ,,naše“ podjele. Autentičnom harizmom čuvao je stubove Bihora i Crne Gore dostojanstveno i hrabro onako kako su to radili njegovi Bihorci kroz vijekove. Crna Gora je izgubila iskrenog sljedbenika dijaloga i razumijevanja prema svima. Rifat Rastoder je prije svega bio neustrašiv i neumoran borac za ljudska i građanska prava. Njegov građanski i politički aktivizam je bio posebno važan u vremenima najvećih iskušenja za mir, demokratiju i prava svih naroda. Bila su to nemirna vremena u kojima se tražila hrabrost koju je Rifat Rastoder imao. Sudbina ga ni ovog puta nije iznevjerila otišao je tiho i nečujno u majskoj zori siguran sam da je mogao da bira da bi nju izabrao neđe na obroncima voljenog Bihora kojemu je bio posvećen do zadnjeg časa života. U jednoj od posljednih izjava iz novembra 2022. godine između ostaloga je napisao: ,,Nikada ne zaboravite da će Crna Gora biti, zaista, VJEČNA samo u koliko je budemo gradili kao zajedničku kuću svih njenih žitelja, bez obzira kako se ko zove, politički misli ili vjeruje. “ Rifat Rastoder je kao malo ko drugi u našoj državi umio i imao snage i hrabrosti da smireno i razumno govori o svemu onom što je pogađalo Crnu Goru i svim vremenima nevremena. Metafora o insanu-čovjeku svetioniku ima njegovo ime. Duboko i iskreno vjerujem da plodovi njegovog intelektualnog i emotivnog rada budiće u mnogima od nas – brojnim intelektualnim saborcima raznih generacija, najljepši hrid i svetionik kakvi treba da smo i čemu da težimo. Hvala mu za sve što je učinio za građansku i multikulturalnu Crnu Goru ali i za voljeni Bihor. Večeras će oblaci nad Bihorom dobiti zvijezdu više koja će sa dalekih obala da sija njegovim imenom i sjajem.

Iz bogate biografije Rifata Rastodera izdvojio sam: Inžinjer elektrotehnike. Rođen u Bihoru, kod Berana 11. 07. 1950. godine. Živio je u Podgorici od 1969. godine. Jedan iz najužeg kruga poslenika savremene političke scene Crne Gore. Jedan iz najužeg kruga antiratnih aktivista iz perioda raspada bivše SFRJ, kao i kreatora i protagonist zaštite ljudskih i, posebno, manjinskih prava u Crnoj Gori. U dužem period jedan od najpoznatijih sportskih i kulturnih poslenika i nadasve, novinara i publicista. Profesionalno u novinarstvu od 1980. godine. U Radiju Crne Gore do 1986. godine: novinar, urednik emisije i urednik programskog bloka. Od kraja 1986. godine, u dnevnom listu “Pobjeda” – novinar, urednik unutrašnjo-političke rubrike, samostalni komentator. Proglašen za najboljeg novinara u 1990. godini. Od 1991. godine, nakon sukoba sa ondašnjom uređivačkom politikom u “Pobjedi”, saradnik u časopisima “Krug” i “Liberal”, novinar i urednik u nedjeljniku “Monitor”, jedan od inicijatora osnivanja Radija “Antena-M”… Član Nezavisnog udruženja novinara Crne Gore. Koautor knjige “Crvena mrlja”(1990), autor knjiga: “Usud imena” , “Pravo na ime” “Hronika zločina (1991-2001)“ i ,,Dan sjećanja”, kao i više feljtona i studija o slobodi medija, ljudskim i manjinskim pravima, itd. Dobitnik je više raznih priznanja za doprinos razvoju pozorišnog izraza i ukupno kulture. U politici, jedan od osnivača i potpredsjednika Građanskog pokreta “Javnost protiv Fašizma”(1990); član predsjedništva Građanskog foruma Crne Gore (1990); jedan od utemeljivača Reformskog pokreta za Crnu Goru (1990); osnivač Foruma Bošnjaka crne Gore; jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore i njen potpredsjednik, počev od 1995. godine. Za poslanika biran u šest, a za potpredsjednika Skupštine Republike Crne Gore u pet saziva.Tom prilikom, u više mandata vršio i dužnost šefa Poslaničkog kluba SDP-a, predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, kao i koordinatora radnih grpa za izradu zakonske regulative o ljudskim i manjinskim pravima, izbornog zakonodavstva, Poslovnika Skupštine i brojnih drugih zakona i dokumenata.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.