In memoriam Rifat Rastoder – borac za građansku Crnu Goru 

Građanska Crna Gora će ga pamtiti i sa pijetetom se sjećati Rifata Rastodera jer vrijednosti za koje se on borio moramo nastaviti da njegujemo i čuvamo.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

(1950-2023)

U plejadi onih koji su gradili jednu ljepšu, građansku, multivjersku slobodniju i demokratsku Crnu Goru zlatnim slovima je upisano ime Rifata Rastodera, insana-čovjeka koji je duboko vjerovao u društvo socijalne, etičke i etničke jednakosti i pravde prema svima. Njegov rodni Bihor i Radmanci dali su toliko istaknutih ličnosti kroz istoriju i kroz mnoga vremena koja su nažalost često bila teška i nezavidna za mnoge Bošnjake. Odrastajući u mnogobrojnoj porodici, u sebi je ponio onu najljepšu nit rodnog kraja ali i blagosti i mudrost koja ga je pratila tokom čitavog njegovog života. Ušavši veoma mlad početkom osamdesetih u svijet novinarstva, medija, publicistike i kulture trudio se da gradi ljepše i bolje svjetove za sve narode u Crnoj Gori. Veoma je dobro znao da svaka javna riječ nosi svoju težinu i obavezu pa se tako sa puno profesionalizma odnosio u svim medijima sa kojima je sarađivao.

No ratne devedeste na prostorima Zapadnog Balkana a posebno u Bosni donijeće rast nacional-šovinista i jedne progandističke politike proganjanja i nestanka dobrog dijela Bošnjaka. Nažalost i njegova voljena Crna Gora i dobar dio njenog političkog vrha ostao je nijem na te progone i nestajanja Bošnjaka, koji su platili skupu cijenu zbog svog imene i prezimena. Ne mogaši da se pomori sa tadašnjom uređivačkom politikom tadašnje ,,Pobjede” odlučuje se da svoj javni angažman ali i svoj javni revolt ispolji u drugim medijima koji se pojavljuju u tadašnjoj Crnoj Gori a koji su vodili antiratnu kampanju kao što su: ,,Liberal” i ,,Monitor” i drugi. Početkom devedesetih objavljuje svoju prvu knjigu ali i aktivno se uključuje u poltiku. Svjestan da je neophodno jedinstvo Bošnjaka u očuvanju vlastitog identiteta, jezika, religije postaje jedan od osnivača Foruma Bošnjaka Crne Gore (1990). Njegov javni angažman i javni nastupi krasili su njegovu ličnost, skrenuvši na taj način pažnju na sebe kod svih građana Crne Gore. Borio se da se u Crnoj Gori nadvlada avet zvana nacionalizam i šovinizam i ratni pokliči brojnih propagatora velikosrpske politike. Postaje 1990, godine jedan od osnivača SDP-Crne Gore, koji je u svojim redovima okupljao istaknute i najznačajnije intelektualce iz svih naroda koji čine Crnu Goru. Nesebično se tokom čitavog svog života borio za prava manjebrojnih naroda, što je rezultiralo brojnim zakonima njegovim izborom u brojnim radnim i zakonodavnim grupama i tijelima. Parlament Crne Gore u kome je on bio poslanik i potpresjednik davali su posebnu lijepu notu mudrosti, kulture, harizmatičnosti i brojnih diskusija u kojima je on bio nepokolebljivi polemičar koji nikada nije odustajao od svojih ciljeva. A ti ciljevu su bili: odbrana pravde i pravičnosti, borba za pripadnike manjebrojnih naroda i odbrana najviših civilizacijskih tekovina i vrijednosti za socijalnu i pravednu državu Crnu Goru u kojoj je duboko vjerovao.

U svojoj autorskoj knjizi ,,Usud imena” objavljenoj 2003 je prezentovao i priredio rijetku zbirka autenticnih svjedocenja i svjedočanstava o najdrastičnijim i najdramatičnjim zločinima nad ljudima na prostoru Srbije i Crne Gore tokom prve polovine devedesetih minulog vijeka. Okosnicu knjige čini otmica najmanje 20 putnika iz voza Beograd – Bar, 27. februara 1993. godine, na Željeznickoj stanici ,,Štrpci” kod Priboja, ali su ilustrativno obrađene i otmice žitelja sela Severin ( Priboj ) i žitelja Bukovice kod Pljevalja, kao i deportacija Bošnjaka iz Crne Gore izbjeglica tokom 1992/1993. godine. U svojoj knjizi “Hronika zločina (1991-2001)“ objavljenoj 2015, godine je prezentovao kroz 13 poglavlja i hiljadu strana svjedočanstva o fenomenu zločina. Rastoder je godinama bilježio neke od najbolnjih i najburnjih istorijskih događaja u savremenoj Crnoj Gori sa kojima se moramo suočiti. U knjizi su obrađeni slučajevi Morinj, ubistvo porodice Klapuh, deportacija izbjeglica, tortura nad stanovnicima Bukovice, terorizam u Pljevljima, napad na kombi sa radnicima, Štrpci, suđenje čelnicima i aktivistima SDA i Kaluđerski laz. Pored toga i u drugim svojim autorskim knjigama pisao je o sudbini Bošnjaka kroz istorijsku i kulturološku prizmu i fenomene koji će se dugo izučavati i predstavljati vrijednu kulturnu baštinu u proučavanju istorijskih prilika kod Bošnjaka ali i svih drugih naroda u Crnoj Gori. Nije se mirio sa bilo kojim društvenim oblikom nepravde, progona, stigmatizacije Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih manjebrojnih naroda. Dizao je svoj glas protiv i kada su mnogi drugi ćutali a to je uvijek imalo visoku cijenu za njegovu nepokolebljivu ličnost koja nije pristajala na kompromise kada su pitanju nacionalni identitet, jezik i religija. Poseban doprinos dao je u borbi za obnavljanje državnosti Crne Gore davši svoj doprinos svim našim majskim zorama koje su svanule 2006. godine a takve zore su svitale uz ovakve velikane i džentlmene koji su znali svoju mjeru i kada smo ustajali i kada smo padali.

Građanska Crna Gora će ga pamtiti i sa pijetetom se sjećati Rifata Rastodera jer vrijednosti za koje se on borio moramo nastaviti da njegujemo i čuvamo. Rifat Rastoder je temeljnije od drugih političara razumio i opisao u svojim knjigama, autorskim člancima i diskusijama dramu Bošnjačkog naroda, ali i svih naroda na uvijek nemirnom Zapadnom Balkanu. Suštinu te drame vidio je u izboru između dvije mogućnosti građanske i multikulturalne Crne Gore ili put ka nacional-šovinizmu koji su vodili neki drugi mračni ,,lideri.“ Pobijedila je Rifataova ali i svih nas građanska Crna Gora, država koja je prošla kroz brojne bolne tranzicije na putu ka demokratiji. Kada iz trenutne perspektive analiziramo sve ono što je pratilo: jedinstven, skladan politički život, sve pobjede, poraze i ,,naše“ podjele. Autentičnom harizmom čuvao je stubove Bihora i Crne Gore dostojanstveno i hrabro onako kako su to radili njegovi Bihorci kroz vijekove. Crna Gora je izgubila iskrenog sljedbenika dijaloga i razumijevanja prema svima. Rifat Rastoder je prije svega bio neustrašiv i neumoran borac za ljudska i građanska prava. Njegov građanski i politički aktivizam je bio posebno važan u vremenima najvećih iskušenja za mir, demokratiju i prava svih naroda. Bila su to nemirna vremena u kojima se tražila hrabrost koju je Rifat Rastoder imao. Sudbina ga ni ovog puta nije iznevjerila otišao je tiho i nečujno u majskoj zori siguran sam da je mogao da bira da bi nju izabrao neđe na obroncima voljenog Bihora kojemu je bio posvećen do zadnjeg časa života. U jednoj od posljednih izjava iz novembra 2022. godine između ostaloga je napisao: ,,Nikada ne zaboravite da će Crna Gora biti, zaista, VJEČNA samo u koliko je budemo gradili kao zajedničku kuću svih njenih žitelja, bez obzira kako se ko zove, politički misli ili vjeruje. “ Rifat Rastoder je kao malo ko drugi u našoj državi umio i imao snage i hrabrosti da smireno i razumno govori o svemu onom što je pogađalo Crnu Goru i svim vremenima nevremena. Metafora o insanu-čovjeku svetioniku ima njegovo ime. Duboko i iskreno vjerujem da plodovi njegovog intelektualnog i emotivnog rada budiće u mnogima od nas – brojnim intelektualnim saborcima raznih generacija, najljepši hrid i svetionik kakvi treba da smo i čemu da težimo. Hvala mu za sve što je učinio za građansku i multikulturalnu Crnu Goru ali i za voljeni Bihor. Večeras će oblaci nad Bihorom dobiti zvijezdu više koja će sa dalekih obala da sija njegovim imenom i sjajem.

Iz bogate biografije Rifata Rastodera izdvojio sam: Inžinjer elektrotehnike. Rođen u Bihoru, kod Berana 11. 07. 1950. godine. Živio je u Podgorici od 1969. godine. Jedan iz najužeg kruga poslenika savremene političke scene Crne Gore. Jedan iz najužeg kruga antiratnih aktivista iz perioda raspada bivše SFRJ, kao i kreatora i protagonist zaštite ljudskih i, posebno, manjinskih prava u Crnoj Gori. U dužem period jedan od najpoznatijih sportskih i kulturnih poslenika i nadasve, novinara i publicista. Profesionalno u novinarstvu od 1980. godine. U Radiju Crne Gore do 1986. godine: novinar, urednik emisije i urednik programskog bloka. Od kraja 1986. godine, u dnevnom listu “Pobjeda” – novinar, urednik unutrašnjo-političke rubrike, samostalni komentator. Proglašen za najboljeg novinara u 1990. godini. Od 1991. godine, nakon sukoba sa ondašnjom uređivačkom politikom u “Pobjedi”, saradnik u časopisima “Krug” i “Liberal”, novinar i urednik u nedjeljniku “Monitor”, jedan od inicijatora osnivanja Radija “Antena-M”… Član Nezavisnog udruženja novinara Crne Gore. Koautor knjige “Crvena mrlja”(1990), autor knjiga: “Usud imena” , “Pravo na ime” “Hronika zločina (1991-2001)“ i ,,Dan sjećanja”, kao i više feljtona i studija o slobodi medija, ljudskim i manjinskim pravima, itd. Dobitnik je više raznih priznanja za doprinos razvoju pozorišnog izraza i ukupno kulture. U politici, jedan od osnivača i potpredsjednika Građanskog pokreta “Javnost protiv Fašizma”(1990); član predsjedništva Građanskog foruma Crne Gore (1990); jedan od utemeljivača Reformskog pokreta za Crnu Goru (1990); osnivač Foruma Bošnjaka crne Gore; jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore i njen potpredsjednik, počev od 1995. godine. Za poslanika biran u šest, a za potpredsjednika Skupštine Republike Crne Gore u pet saziva.Tom prilikom, u više mandata vršio i dužnost šefa Poslaničkog kluba SDP-a, predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, kao i koordinatora radnih grpa za izradu zakonske regulative o ljudskim i manjinskim pravima, izbornog zakonodavstva, Poslovnika Skupštine i brojnih drugih zakona i dokumenata.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.