Beskraj

Mada o njoj učimo već tokom osnovne škole i deluje gotovo svakodnevno, koncept beskonačnosti je vrlo složena filozofska ideja.
Ilustracija: LarysaRay
Ilustracija: LarysaRay
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Bezbrojan, neizbrojan, mnogobrojan, ogroman, neizmeran, preterano velik, preterano dug, koji nema kraja, beskončan, beskrajan. Mada matematičari i svi oni koji se matematikom služe radije koriste pojam beskonačnost, lepa srpska reč beskraj takođe označava filozofski koncept koji opisuje ono što nema nikakvu granicu.

U matematici se uobičajeno označava znakom ∞ što je inače jedna od figura u algebarskoj geometriji koje su poznate kao lemniskate. Smatra se da je sličan znak prvi upotrebio engleski matematičar i dvorski kriptograf Džon Volis 1655. godine u knjizi Arithmetica Infinitorum. Volis je, navodeći beskonačan niz koristio oznaku &c koja je vremenom evoluirala u lemniskatu i čiji se oblik vidi na ilustraciji.

Ideja o beskraju nije beskonačno stara. Mada o njoj učimo već tokom osnovne škole i deluje gotovo svakodnevno, koncept beskonačnosti je vrlo složena filozofska ideja. Spoznaja o tome da (iako je sve ono što vidimo oko sebe konačno) postoji beskraj prvi put se javila kod presokratovskih filozofa, i posebno je analizirana u slavnim Zenonovim paradoksima, ali će u matematiku ući tek u 17. veku. Nakon Volisovih pionirskih radova, beskonačnost će koristiti i Isak Njutn 1699. godine.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.