Više od tri stotine zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života prisustvovalo je promociji knjige “Međugorac sa Peštera” autora Hake Duljevića kao i o otvranju izložđbe “Međugorci” i “Međugor na Pešteru” što je dalo poseban pečat događaju održanom u subotu u hotelu “Holiday” u Sarajevu.
– Jedina želja koju sam imao je da Pešter prikažem svijetu u što približnijem svjetlu, onome što mi stvarno jesmo. Pešter je zakinuta za što bolje predstavljanje I nikada svijetu nismo predstavljeni kvalitetno ili smo predstavljani ukrivo, kazao je autor Hako Duljević.
Istraživanja autora traju oko 15 godina i, kako kaže, koliko je mogao pretražio je državne arhive Srbije, Bosne I Hercegovine, Crne Gore, Makedonije. Turska je arhivsku građu prebacila u Beograd, napominje, i čeka se obrada.
– Nadam se da će i to uskoro biti dostupno pa ćemo se primaći I tome. Obišao sam sva pešterska groblja, mezarja. Obišao sam i matične urede, matične službe, prelistao što se moglo naći iako su s vi ratovi na Pešteru završavali tako da su nam spaljivali arhiv i ostajali smo bez prave dokumentacije.
Pešterci, kaže, iako nisu uspjeli napisati mnogo toga o sebi jesu razvili posebnu osobinu preživljavanja i nemaju konkurenta u svijetu
– Najbolji smo da preživimo. Nismo savladali neke sljedeće osobine koje su trebale da se dese na polju ekipnog takmičenja, organizovanog kroz klubove, institucije ali kao jedinske savladali smo odlično preživljavanje I na tome nemamo konkurenciju. S ovom knjigom želim otvoriti jednu novu epohu, da bacim svjetlo na taj prostor, na te ljude, da bacim više svjetla na njihove navike, narav, i onu pozitivnu stranu. Naravno, ne krijem ni onu lošu ali želim osloboditi straha one koji se stide da kažu da su s Peštera jer biti s Peštera nije hendikep.
Veliki utjecaj dok se odlučivao šta i kako da piše imao je rahmetli muftija Muamer Zukorlić.
– Imao je želju da taj neki moj, ako smijem reći, pripovjedački dar ugleda svjetlo dana i stvarno me nagovarao da što više napišem. Njega više nema među nama ali da je živ sjedio bi ovdje na ovoj stolici u prvom redu i bio podrška meni i ovom projektu.
Dodijeljene su i zahvalnice onima koji su pomogli priistraživanju. Također, zahvalnost iskazana autoru recenzije akademiku Dževadu Jahiću, promotoru prof.dr Kasimu Bajroviću, doajenu BiH glumišta Josipu Pejakoviću koji je napisao predgovor za knjigu, maestru preloma, dizajna i izložbe Branku Dursumu.
