Kuće od morske trave na danskom ostrvu Læsø

Budući da je morska trava impregnirana solju, krov ne propada lako i može preživjeti stotinama godina.
Kuće od morske trave na danskom ostrvu Læsø_6449ebc7aa78c.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Na ostrvu Læsø u Danskoj, nalaze se kuće s krovovima od morske trave. Ovi krovovi su debeli i do jednog metra, a kako vise preko zidova, kuća izgleda kao da nosi plašt. Osim goleme veličine, vrlo podsjećaju na slamnati krov, no morska trava je daleko izdržljivija. Neki od ovih krovova stari su preko 300 godina. Oni su jedinstveno obilježje ostrva Læsø.

Praksa gradnje krovova s morskom travom potiče iz vremena kada je ostrvo Læsø imalo razvijenu industriju soli. Ostrvo je bilo praktički natopljeno solju. Podzemne vode imale su više od 15 posto soli, a tokom vrućih suhih ljeta one su se prirodno kristalizirale iz zemlje na velikim slanim livadama.

U to vrijeme na ostrvu je izgrađeno stotine solana za prečišćavanje soli.

Da bi solane radile trebalo im je gorivo koje su nabavljali iz ostrvskih šuma, sve dok nije došao dan kada su posjekli posljednje stablo. Budući da nije ostalo drva za loženje peći, Læsøova industrija soli je propala.

Bez drveća koje bi razbilo vjetar, Læsøova sela bila su zatrpana pješčanom olujom. Zrak je postao pun morske soli i spriječile su rast bilo koje vrste biljaka, čak i trave.

Ostrvo je, međutim, imalo dosta morske trave i nanijetih plutajućih drva. Tako su ljudi počeli koristiti naplavljeno drvo za gradnju svojih kuća, a morska trava je korištena za krov.

Morska trava obilno raste u moru oko ostrva i nekada je bude toliko da je često voda nanese na obale. Ova morska trava ima duge, svijetlozelene listove poput vrpce široke oko centimetar i duge do 2 metra. Poljoprivrednici bi ih skupljali s plaže, a nakon što bi se osušila, povezivali bi u snopove i uvijali u debele konope koji su zatim bili upleteni kroz grede kuće kako bi oblikovali krov. Tradicionalno, snopove morske trave plele su ostrvske žene. U aktivnostima bi učestvovalo čak stotinjak žena i djevojaka.

Budući da je morska trava impregnirana solju, krov ne propada lako i može preživjeti stotinama godina.

Kako krov stari, on se učvršćuje u jednu čvrstu masu koja je ne samo vodootporna, već i vatrootporna i može se hodati po krovu bez nanošenja štete. Prije nekoliko vijekova, ostrvljani su redovno stajali na vrhu svojih domova sa teleskopom, gledajući preko ravnog ostrva bez drveća u potrazi za brodovima uhvaćenim u olujama. Olupine brodova su bili jedini izvor drveta na Læsøu.

Krovovi su također iznimno teški. Stručnjaci procjenjuju da je potrebno 300 kg morske trave da se pokrije slamom samo jedan kvadratni metar krova.

Tokom 1920-ih, gljivična bolest je izbrisala veći dio morske trave oko ostrva, što je izazvalo pad ove vrste krovova na ostrvu. Krajem 18. vijeka bilo je 250 domova i farmi pokrivenih morskom travom, sada ih je manje od 20.

Danas je ostrvo pošumljeno i stanovnici više ne mogu da vide more sa svojih krovova. Sada su mnoge kuće okružene drvećem, štiteći ih od vjetrova prepunih soli. Ovo omogućava travi i drugim biljkama da se lako ukorijene na krovovima morskih algi, koje na kraju trunu i moraju se ukloniti.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.