Zukorlić ugasio ideju o “srpskom mini šengenu”

Da bi zaista zbližili narode i da bi među narodima napravili bolju konekciju, potrebno je da ispoštujemo neke principe pravde.
Usame Zukorlić izabran za potpredsjednika Skupštine Srbije_62e9cd722bba1.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

U Skupštini Srbije danas je održana sjednica Odbora za spoljne poslove. Dveri i njima bliske stranke predložile su deklaraciju o „srpskom mini šengenu“ i ukidanju, kako je rekao lider Dveri Boško Obradović, granica između ove tri “srpske države”.

– Potrebno je i da se Srbija, Crna Gora i Republika Srpska povežu u carinsku uniju, zajedničko tržište, a to bi u budućnosti moglo da preraste u balkanski mini- šengen. Ne postoje obrazloženje koje bih ja u ovom trenutku mogao da pretpostavim da Srbija, Crna Gora i Republika Srpska ne ukinu granica, između ove tri srpske države i da ne otvore jedan novi sistem saradnje koji bi svima bio na korist, kazao je Obradović.

Na izlaganje Obradovića reagovao je predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić kazavši da Republika Srpska nije država, već manji entitet u Bosni i Hercegovini. Kazao i da je termin “srpski mini šengen” nedekvatan, jer u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, Srbi nisu većinski narod.

– Kao neko ko predstavlja Stranku pravde i pomirenja i poslanički klub “Za pomirenje” u kojem imamo po jednu bošnjačku, srpsku i hrvatsku stranku, smatram da prijedlog koji je dao g. Obradović je neadekvatan iz dva razloga. Prvo korištenje izraza srpski u geografskom smislu je vrlo problematično, pogotovo na teritoriji tri suverene države. Podsjetit ću da na teritoriji Crne Gore prema posljednjem popisu živi 44% Crnogoraca, 28% Srba i 12% Bošnjaka. Na teritoriji Bosne i Hercegovine živi 50% Bošnjaka, 30% Srba i 15% Hrvata. Tako da je izraz srpski mini šengen neadekvatan.

Podsjećam da spoljnu politiku BiH vodi Predsjedništvo BiH, što je definisano Dejtonskim sporazumom kojem je garant i R. Srbija, tako da ne postoji nešto, što sam čuo od g. Obradovića kako reče, država Republika Srpska, postoji država Bosna i Hercegovina, a Republika Srpska je manji bh entitet. Glasat ću protiv ove deklaracije i apelujem radi ovoga za šta se zalažemo, to bi trebalo da bude nešto što bi sve stranke i svi narodni poslanici trebalo da se zalažemo, a to je pravda i pomirenje, ne samo u Srbiji, već na cijelom Zapadnom Balkanu.

Da bi zaista zbližili narode i da bi među narodima napravili bolju konekciju, potrebno je da ispoštujemo neke principe pravde, ako se zalažemo za teritorijalni integritet Srbije, ako nas boli da neko cijepa dijelova R. Srbije, poštujete teritorijalni integritet susjedne države Bosne i Hercegovine. Ovaj prijedlog g. Obradovića je jako destruktivan, naročito jer dolazi istovremeno sa negativnim tonovima koje smo čuli od g. Dodika prije neki dan, što ne doprinosi poboljšanju prilika na Zapadnom Balkanu i meni kao Bošnjaku, kojem je Bosna i Hercegovina matična država i Sarajevo duhovni centar, za mene su takve formulacije neadekvatne i ja vas molim da u budućim političkim potezima vodite računa o ovim stvarima koje sam spomenuo.

Obradović kazao da je šokiran izjavom Zukorlića da je za njega “Bosna i Hercegovina matična država, a Sarajevo duhovni centar”.

– Verujte gospodine Zukorliću da ste me iznenadili, ja ne mogu da razumem, da posle vekova našeg zajedničkog života na ovim prostorima, da vi ne doživljavate Srbiju kao svoju matičnu državu i da vam Beograd nije duhovni i svaki drugi administrativni centar. Sa druge strane ne mogu da razumem.

Zukorlić u svom odgovoru kazao da on Bosnu i Hercegovinu doživljava na isti način kao što Srbi iz Bosne i Hercegovine doživljavaju Srbiju.

– Sve što Srbin iz Bosne osjeća prema Srbiji, ja to osjećam prema Bosni, poručio je Zukorlić.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.