Lirska hedija – doprinos književnosti Bošnjakinja Crne Gore 

Svijet nikada nije isti jednom dobrom pjesmom mu je dodat.
010E8007-3713-48BC-8FBB-6D942E95223B
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U izdanju CKF sa Cetinja pojavila se značajna i dragocjena panorama savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore ,,Lirska hedija.” ,,Lirska hedija” je podržana od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Piređivači Božidar Proročić i Dijana Tiganj prepoznati su na prostorima Crne Gore kao najljepši promoteri kulture Bošnjaka i Bošnjakinja. U samoj panorami zastupljeno je 27 autorki koje su svojom poezijom zavrijedile pažnju samih priređivača i to: Šefka Begović-Ličina, Bela Isović-Džogović, Ismeta R. Krcić, Esma Lukač-Muratović, Muratka Ećo-Nurković, Senka Rastoder, Mirsada Bibić-Šabotić, Mirveta Islamović, Mirsada Herović, Alma Murić, Munevera Sutović, Dina Murić, Sajma K. Feratović, Aida Orahovac-Kuč, Mensura Adrović-Rastoder, Vildana Krcić, Šenida Kajević, Selvija Ferizović, Šejla Hoti-Kajić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Tea Selimaj, Zerin Murić, Amina Kuč, Kanita Šabotić, Ermina Bibić i Elvisa Latić. Sami priređivači su uvrstili i dio novih mladih autorki koje su na ovaj način dobile priliku da se afirmišu. Pored toga sama ,,Lirska hedija” daje mogućnost da neke od ranjih autorki nastave sa svojim stvaralaštvom. Sama ,,Lirska hedija” luksuzno je opremljena sa kolor fotografijama svih autorki i sa brižljivo biranom poezijom i predstavlja dragocjeno štivo u očuvanju književnosti Bošnjakinja, ali i dobru građu za sva buduća proučavanja i istraživanja iz sfere lingvistike i književnosti.

Božidar Proročić i Dijana Tiganj u svom predgovoru ,,Lirske hedije” navode: ,,Panorama savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore ,,Lirska hedija” predstavlja jednu izuzetno vrijednu i dragocjenu knjigu. Ovdje izabrane i zastupljene pjesnikinje predstavaljaju dio bošnjačkog kulturnog i intelektualnog miljea. Same autorke doprinose da ženski pjesnički glasovi, posebno u posljednje dvije decenije, budu njen vitalniji dio koji zaslužuje punu afirmaciju na prostorima Zapadnog Balkana pa i šire. Poezija ovdje zastupljenih autorki izlazi van stereoptipa savremenog društva, ne podležući nacionalno-mitološko-folklorisičkim fenomenima koji znaju da budu prisutni u savremenoj kulturi. One pripadaju modernističkoj i postomodernističkoj književnoj misli u kojoj dominiraju različite poetike, poetski principi. ,,Lirska hedija” predstavlja panoramu autorki koje su dale svoj doprinos oporavku jedne kulture (bošnjačke) koja je kroz različita istorijska razdoblja bila, nažalost, dobrim dijelom marginalizovana. Autorke su u svojim pjesmama predstavile sebe kroz najljepše emotivne i kulturne dimenzije, one pišu poeziju u skladu sa vremenom u kome žive, ne podliježu tabuima niti žele biti dio često patrijarhalne sredine. Autorke svojom poezijom izlaze van okvira, njihove pjesme su njihov alter ego. Bogatstvo tema i motiva, različita emotivna i psihološka stanja, intimni svijet, lične ekspresije i doživjaji su pretočeni u stihove i dok čitamo njihovu poeziju, itekako možemo dobro da sagledamo njihove ličnosti i različita iskustva i sopstvenost pogleda na svijet koji probljeskuje filigranskim nitima poezije. Pjesnikinje su predstavljene hronološkim redom, po godinama rođenja sa vrlo efektnim fotografijama pjesnikinja u uglu knjige, dajući jednu koliko privlačnu, toliko i edukativnu stranu u prikazu autorki i njihovog stvaralaštva, kao i savremenog doba, gdje se pjesme i pjesnikinje predstavljaju na jedan sasvim nov način u ovoj panorami. ,,Lirska hedija”, kao neka vrsta nadogradnje prvog izdanja panorame savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore ,,Lirski zinet“, donosi sljedeće novine: pojavu pjesnikinja koje nijesu bile zastupljene u prethodnoj panorami, a kod većine ranije zastupljenih autorki nove cikluse pjesama.

Ono što je dobar pokazatelj da je ,,Lirski zinet“ otvorio vrata u bogati korpus ženske bošnjačke književnosti svakako je broj novih, mladih autorki koje su počele stvarati po uzoru na poeziju starijih književnica i koje su našle mjesto u ovoj knjizi. Težeći ka vještim estetskim mjerilima ,,Lirska hedija” sadrži pjesme koje izazivaju snažne lične emocije, pjesme vidljive kreativne dugovječnosti, pjesme koje čine krug savršenstva i ostvarenosti detalja sa univerzalnim karakterom izvan svih postmodernističkih stereotipa nastale na principu čuvanja bogate, a ponekad i arhaične jezičke baštine maternjeg (bosanskog) jezika koji se razigrava u gotovo svim pjesmama koje stvaraju poseban čin umjetničke borbe i ženskog pisma. Poezija autorki predstavlja svojevrsni novi pravac, ili bolje rečeno novu dimenziju, tokom čijeg se predstavljanja ostvaruje nov pristup, koji mijenja poziciju samih autorki i daje novo svijetlo njihovih promišljanja iskazanih kroz stihove. Velški pjesnik i pisac Dilan Tomas (1914-1953) jednom je zapisao: ,,Dobra pjesma je doprinos stvarnosti. Svijet nikada nije isti jednom dobrom pjesmom mu je dodat. Dobra pjesma pomaže da se promijeni oblik svemira, pomaže da se proširi svačije znanje o sebi i svijetu oko sebe.” Predstavljene pjesme su snažni, neposredni, univerzalni ženski glasovi koji svjedoče o borbi i poziciji savremene žene. Autorke svojim stihovima nam govore o ograničenjima i zamkama na koje svaka (ženska) pobuna nailazi i načinima da se, pišući, ukaže na danas često prisutnu paradigmu između svijeta ljepote i svijeta užasa želeći da svojom poezijom skrenu pažnju na sebe. Budući da je panorama savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore predstavljena hronološki, baš kao i prethodna panorama ,,Lirski zinet“, ostali su vjerni principu da je to najbolji način da se da prikaz ženskog bošnjačkog literarnog korpusa od druge polovine 20. vijeka do sadašnjeg trenutka. Ova zbirka sadrži poeziju dvadeset i sedam autorki koje su podijeljene na tri ciklusa: u prvom ciklusu koji obuhvata autorke rođene od 1949. do 1970. godine nalazi se osam, u drugom koji obuhvata autorke rođene od 1970. do 1990. godine devet, a u trećem ciklusu koji obuhvata autorke rođene od 1990. do 2002. godine desetpjesnikinja.

Ovako prikazano žensko štivo nudi različitost motiva i pjesničkih stilova, a svaka autorka nudi autentičan izraz, pa se može govoriti o onim autorkama koje i dalje stvaraju po uzoru na bošnjačku tradiciju, čiji je jezik zasićen arhaičnom leksikom, te na taj način doprinose očuvanju lingvističkog blaga bosanskog jezika, ali i o onim čiji je izraz dekanonizovan u tom smislu i okrenut savremenim egzistenijalnim temama. Ljubav u svim svojim manifestacijama dominantan je motiv poezije autorki, a pored toga javljaju se motivi prolaznosti, boli, sreće, tuge, porodice, putovanja, kosmosa, kosmičkih elemenata, kao i tradicionalni motivi preuzeti iz bošnjačke tradicije i sevdalinke. I dok se kod starijih autorki javlja poezija s dubokim refleksijama o čovjeku, životu, njegovoj gorčini, ali i idilične slike porodice i rodoljublja, što opet oslikava apriori vrijednosti bošnjačke žene, kod mlađih autorki javljaju se težnje ljubavnih traganja i preispitivanja sebe i svog odnosa prema sebi i drugima, položaj žene, kao i potraga za nepoznatim, neistraženim predjelima kosmosa. Ono što je zajedničko svim autorkama su humane vrijednosti i ljubav prema čovjeku sa svim vrlinama i manama koje posjeduje. ,,Lirska hedija“ predstavlja mjesto u kom su se našle ljubavne, deskriptivne, socijalne i refleksivne pjesme, pune tananih ženskih osjećanja i ubojite snage, a među kojima su prisutne oscijalcije u kvalitetu i stilu. Ipak, sve zajedno jasno pokazuju snagu literarnog izraza žene koja je uspjela čak i u teškim vremenima da očuva bit svoje kulture, ali i svoju osobenost.

Nadamo se da će ,,Lirska hedija” pokazati savremeni put, ali i nasljeđe za neka nova saznanja i tumačenja poezije i dati nam jasniji uvid u jedno bogato kulturno nasleđe Bošnjakinja koje je, nažalost, nedovoljno poznato ne samo Bošnjacima, već i drugim narodima na području Crne Gore, Sandžaka, kao i Zapadnog Balkana. Važna podrška ovom pionirskom, ali i civilizacijskom procesu je objavljivanje ,,Lirske hedije” koja na ovom nevelikom prostoru predstavlja neke daleke tajne i u isto vrijeme bliske imaginacije – one su oduvijek privilegovano mjesto susreta sa drugim horizontima kultura koje nas u Crnoj Gori obogaćuju. Poetski put ,,Lirske hedije” jeste put do zvijezda i galaktičkih moći riječi koje nam otkrivaju same autorke. ,,Lirska hedija” kao panorama postaje svojevrsno iskustvo svakoga ko ima dodira sa poezijom, da bogatstvom književno-teorijske, književno-istorijske, pjesničke i univerzalne dimenzije suštinski obogati poglede sa autorkama koje su to svojom poezijom, ali i djelima nesumnjivo zaslužile.”

Biografija / Božidar Proročić je rođen 3. januara 1979. godine na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završio je na Cetinju. Saobraćajni fakultet dva smjera završio je kao student generacije. Sa 18 godina bio je najmlađi kolumnista u Crnoj Gori nedjeljnika ,,Onogošt”  kao i urednik kulturne rubrike istog sa 19 godina. U tom periodu objavio je više od 300 autorskih tekstova iz oblasti: istorije, kulture, religije, filozofije, književnosti. Kolumnista je portal: ,,Analitika”, ,,Aktuelno”, ,,Pobjeda”, ,,Bošnjaci net”, ,,Revija Bihor”. Sarađuje sa portalima za kulturu i to: ,,Avlija” iz Rožaja kao  “Montenegrina net”, “Odzivima”, “Kultu”, i  “Kulturištima”, “Gledištima”, “Art Akademija” (Zagreb) i brojnim drugim publikacijama i časopisima za kulturu i društveno politička pitanja. Specijalni je savjetnik u Kulturno-ekonomskom centru Azerbejdžana u Podgorici za promociju kulture Azerbejdžana u Crnoj Gori. Govori engleski, italijanski, ukrajinski i ruski jezik, prevodi sa ukrajinskog. Aktivno promoviše i piše o kulturi  Ukrajine, Azerbejdžana,  njihovoj književnosti, u brojnim časopisima i publikacijama kao i portalima u Crnoj Gori. Objavio je zbirku poezije ,,Jesen pjesnika.”   Aktivno promoviše i podržava kulturu i književnost Bošnjaka, Hrvata i Albanaca u Crnoj Gori. Nagrađivan je za svoju poeziju. Aktivno radi na povezivanju sjevera Crne Gore sa Prijestonicom Cetinje. Promoter je mnogobrojnih kulturnih i šahovskih manfiestacija za sjever Crne Gore i Cetinje. Nagrađen je od Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana priznanjem za kulturnu saradnju i povezivanje Azerbejdžana i Crne Gore. Dobitnik je međunarodne nagrade Azerbejdžana ,,Nurengiz Gunj” za poeziju iz  zbirke ,,Jesen pjesnika” (2019). Koautor je, sa Seyranom Mirzazadom, knjige ,,Istaknute ličnosti Azerbejdžana” na crnogorskom jeziku (2021). Sa ukrajinskog jezika je preveo zbirku pjesama Olene Telige, (2019) kao i zbirku poezije Jurija Daragana ,,Torba za strijele” (2020) zbirku poezije Vasilja Stusa ,,Vrtlozi života” (2021) kao i koautorske knjige sa Edinom Smajlovićem ,,Krimski Tatari od postanka do progona i nazad ” (2020). Autor je istorisjke knjige ,,Gladomor 1932-1933 – genocid nad Ukrajinom”(2021), ,,Ukrajinci narod slobode” (2022) ,,Katinjski masakr – zločin bez kazne” (2022) ,,Priče i legende sa Lovćena” (2023). Koautor je, sa dr: Željkom Lovrenčić. panorame savremenog hrvatskog pjesništva ,,Razlog za pjesmu” i panorame savremenog crnogorskog pjesništva ,,Odlazak u stihove” (2020). U koautorstvu sa Dijanom Tiganj autor je prve panorame savremenog pjesništva Bošnjakinja, Crne Gore ,,Lirski zinet” (2021). Sa istom autorkom i Seyranom Mirzazadom autor je knjige ,,Savremena književnost Azerbejdžana” (2021).  Dobitnik je nagarade ambasade Ukrajine u Crnoj Gori za jačanje bilateralnih i kulturnih odnosa između Crne Gore i Ukrajine. Ima izuzetnu plodnu saradnju na poljima kulture sa ambasadama: Hrvatske, Ukrajine, Azerbejdžana, Austrije, Portugalije. Pjesme su mu prevedene na: azerbejdžanski, ukrajinski, španski, albanski i njemački jezik.Kao član Savjeta JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš u periodu (2018-2022), zajedno sa istim, osmilio je program predstavljanja književnosti, kulture, pisane riječi manjinskih naroda u Crnoj Gori. Za ovaj period je osmišljeno, zabilježeno, predstavljeno i medijski propraćeno više od 500 (petsto) programa, što predstavlja izuzetan uspjeh ove ustanove.  U sklopu JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš, predstavljeni su bošnjački, hrvatski, albanski i drugi stvaraoci. Pomenuta ustanova je posjetila i obišla Centre za kulturu Rožaje, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Petnjica. Osnovnim školama kao i Centrima za kulturu u pomenutim gradovima poklonjene su brojne knjige i publikacije. Takođe, istaknuti pisci, publicisti, prosvjetni radnici, kulturolozi predstavljeni su na Cetinju i na najljepši način učinili  Prijestonicu, ali i Crnu Goru, kulturno bogatijom. Posebno je ponosan na saradnju sa Osnovnom školom Dacići u Dacićima, gdje djeca uče i govore maternjim albanskim jezikom. Koristio je priliku da sa stranim ambasadama u Crnoj Gori predstavi kulturu i bogastvo manjinskih naroda, pa su tako napravljene brojne studijske posjete ali i saradnja između ostalog i sa Azerbejdžanom i Ukrajinom. Autor je više od 200 eseja, književnih kritika, priloga i predgovora najistaknutjih predstavnika manjinskih naroda u Crnoj Gori. Tako su kroz brojne portale, časopise, publikacije, knjige, TV i radio priloge čitaoci imali priliku da se upoznaju s onima koji grade tu lijepu multikulturalnu Crnu Goru. U Crnoj Gori su tako  nastale i istorijske prve knjige-panorame savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore, sa Dijanom Tiganj, koje nosi naslov ,,Lirski zinet (2021)” i Lirska hedija (2023).

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.