U bosanskom selu gdje je rođen glumac filma nagrađenog Oskarom

"Rodio se kad je zaratilo, mati mu je bila u bolnici kad su Arkanovci ušli u Zvornik."
Ilustracija: Dora Hon
Ilustracija: Dora Hon
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U selo Klisa, udaljenom 15-tak kilometara od Zvornika, vratilo se tek dvadesetak stanovnika, od nekadašnjih oko 600. Selo je prije rata u Bosni i Hercegovini bilo naseljeno Bošnjacima.

Kuće su obnovljene, ali zaključane. Bivši stanovnici, uglavnom, žive u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama i povremeno dolaze u selo.

Među njima je i Edin Hasanović, jedan od glavnih glumaca u filmu “Na Zapadu ništa novo”. Ovaj film je dobitnik ovogodišnjeg Oscara, nagrade koju dodjeljuje Američka akademija filmskih umjetnosti i nauka.

Ovaj film, zasnovan na romanu Eriha Marije Remarka, švicarskog režisera Edwarda Bergera, prikazuje užas ratovanja očima mladog vojnika u Prvom svjetskom ratu. Oscara je dobio kao najbolji strani film, a nagrađen je i za muziku, kinematografiju, dizajn i produkciju.

Edin je rođen početkom aprila 1992.godine u Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine. Danas živi u Berlinu, gdje je izbjegao sa majkom na početku rata. I dalje traga za ocem i dva brata koji su ubijeni u junu 1992.godine.

Znaju li u selu Klisa ko je Edin?

Edin je bio beba kada su pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojnih formacija okupirali njegovo i još nekoliko sela u okolini Zvornika. Svi muškarci, njih oko 700, je deportovano i odvedeno na livadu u Bijeli Potok, kod sela Đulići.

Tu su strijeljani. U masovnoj grobnici koja je otkrivena nakon rata, pronađena su tijela većine ubijenih. Za oko 250 se još uvijek traga. Oni se vode kao nestali. Među njima su Edinov otac i dva brata.

Prema podacima Instituta za nestale osobe u BiH, na području Zvornika su tokom ratnih devedesetih nestale 2.134 osobe. Na ovom području ekshumacije su rađene na više od 200 lokacija.

U selo Klise se vratila Hajra Alić. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) se prisjeća početka aprila, kada je Edin rođen.

“Ovdje kod moje kuće je stao auto. Ja sam izletila. Babo je dao muštuluk, a ja sam izašla i nosila ambasadorku deku da ga zamota. On je bio dijete da ga nigdje nema onakvog. Sve znam šta se dešavalo, ne dao Bog da se ikad ono ponovi”, priča ova šezdesetogodišnjakinja.

Ona kaže kako i njen sin živi u Njemačkoj i druži se sa Edinom.

“Lijepo se druže. On je zlatno dijete. Kad dođe ovdje, zaigra kolo, ali za Bosnu daje život. Voli i poštuje svakoga, a sve na internetu piše Bosanac”, dodaje Hajra. Dijete radi, ima firmu i vide se ponekad.

U selu smo zatekli i Fadilu Jašarević. Ona u Klisi živi sama, od penzije, kako kaže, a bavi se i poljoprivredom. I ona se prisjeća Edinovog rođenja.

“Rodio se kad je zaratilo, mati mu je bila u bolnici kad su Arkanovci ušli u Zvornik”, dodaje Fadila.

Fadilina kuća se nalazi preko puta kuće Edinovih roditelja. Kako ističe, muž joj je poginuo, a traga za najbližim članovima porodice.

“Pronađeno je dosta, ali ima još koji nisu. Od Edinove rodbine nije niko. Kad smo se tek vratili, bilo je puno selo, a poslije toga, sve otišlo po Njemačkoj. Ostale smo mi same žene”, navodi ona.

Prema posljednjem popisu stanovništva, 2013.godine, u selu Klisa je živjelo 413 osoba.

Ko je procesuiran?

Za deportaciju stanovništva i prisilno preseljenje u zvorničkoj oblasti, pred Haškim tribunalom osuđeni su članovi Predsjedništva Republike Srpske Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.

Nepravosnažno su osuđeni Ratko Mladić i Radovan Karadžić, a toku je suđenje na osnovu žalbenog procesa za Franka Simatovića i Jovicu Stanišića.

U optužnici Međunarodnog suda u Hagu u slučaju Simatović i Stanišić navodi se da je Željko Ražnatović Arkan bio u Zvorniku u aprilu 1992. godine.

Haški tribunal je na po 22 godine zatvora osudio ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Miću Stanišića i Stojana Župljanina, bivšeg načelnika regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjaluci. Osuđeni su zbog ratnih zločina u BiH, među kojima je i Zvornik.

Presude pred međunarodnim mehanizmom koji je naslijedio Haški tribunal čekaju i bivši čelnici Državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović.

Sud u Šapcu u Srbiji, osudio je nekadašnjeg člana paravojne formacije “Žute ose” Dušana Vučkovića, na deset godina zatvora.

Vučković se nakon istrage našao i u optužnici Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu zajedno sa još šestoricom optuženih za zločine počinjene u Zvorniku i okolini nad civilima od početka maja do polovine jula 1992. godine.

Pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu za zločine u Zvorniku osuđeni su Darko Janković Pufta na 20 godina zatvora, Dragan Slavković Toro dobio je 12 godina, Ivan Korać – devet, Siniša Filipović zvani Lopov – tri, koliko je dobio i Goran Savić. Oni su, prema optužnicama, organizirano i dobrovoljno došli iz Srbije.

Bivši komandant Teritorijalne odbrane Zvornika Branko Popović osuđen je na 15 godina zatvora, a ratni predsjednik opštine tog grada Branko Grujić dobio je šest. Osuđeni su za uzimanje talaca, nečovječnog postupanja, pomaganja u ubistvima i prisilnog protjerivanja Bošnjaka s područja općine Zvornik od maja do jula 1992. godine.

I pred Sudom BiH je osuđeno nekoliko pripadnika vojske Republike Srpske.

Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je 2010. godine pravosnažnu presudu kojom je Sretena Lazarevića, Dragana Stanojevića i Slobodana Ostojića proglasilo krivim, a Mileta Markovića oslobodilo odgovornosti za zločine nad civilima u Zvorniku počinjene 1992. godine.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.