Zašto su prva 72 sata ključna za spašavanje nakon zemljotresa?

"Generalno, ne ubijaju zemljotresi ljude, urušavanje infrastrukture ubija ljude."
Ilustracija: Abril Castillo
Ilustracija: Abril Castillo
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Vrijeme ističe za preživjele zatrpane u ruševinama nakon zemljotresa u Turskoj i Siriji, dok se potraga približava ključnoj granici od 72 sata, piše AFP.

Više od 90 posto preživjelih nakon zemljotresa budu spašeni u prva tri dana, rekao je Ilan Kelman, profesor za katastrofe i zdravlje na University Collegeu u Londonu.

Ali, taj broj može značajno varirati ovisno o vremenskim prilikama, naknadnim potresima i brzini dolaska spasilačkih timova i opreme na mjesto događaja, što su faktori koji trenutno otežavaju napore u Turskoj i Siriji.

Više od 11.200 ljudi je poginulo, a hiljade je povrijeđeno nakon zemljotresa koji je u ponedjeljak pogodio jugoistočnu Tursku i susjednu Siriju.

S obzirom da 72 sata ističu u četvrtak rano ujutro, Kelman je pojasnio zašto je ovaj vremenski okvir toliko važan.

Povrede, temperatura, voda

“Generalno, ne ubijaju zemljotresi ljude, urušavanje infrastrukture ubija ljude”, rekao je Kelman, koji je objavio istraživanje o akcijama spašavanja nakon zemljotresa.

Najvažniji faktor je pružanje medicinske pomoći ljudima zgnječenim pod srušenim zgradama prije nego što iskrvare, rekao je.

Vrijeme je također ključni faktor i “potpuno je protiv nas” u Turskoj i Siriji, rekao je Kelman.

Niske temperature, kiša i snijeg zabilježeni su u regijama koje su pogođene zemljotresom.

“To, nažalost, znači da je hipotermija moguća, i ljudi vjerovatno, nažalost, ginu i zbog vremenskih prilika”, rekao je Kelman.

Oni koji uspiju da prežive hladnoću i povrede i dalje trebaju hranu i vodu.

Bez vode, mnogi ljudi “će početi umirati nakon tri, četiri, pet dana”, rekao je Kelman.

Naknadna podrhtavanja tla u danima nakon zemljotresa, mogu dodatno urušiti zgrade, predstavljajući “veliki i zastrašujući rizik” i za preživjele i za one koji ih pokušavaju spasiti, dodao je.

Regije su pogodile desetine naknadnih zemljotresa, uključujući i onaj jačine 7,5 stepeni u ponedjeljak.

Dovođenje pomoći na lice mjesta

Kelman je rekao da obično “ogromnu većinu preživjelih spase u roku od 24 sata lokalni timovi, često koristeći samo ruke ili lopatu.”

Desetine zemalja su se obavezale da će poslati timove za potragu i spašavanje, kao i zalihe pomoći u Tursku i Siriju.

Ali, potres se dogodio u “zabačenom području, u zoni sukoba, u koju je vrlo teško ući”, rekao je Kelman.

Obično je potrebno najmanje 24 sata da međunarodni spasilački timovi stignu, postave se i počnu raditi.

“U tom trenutku, dobar broj ljudi koji su mogli preživjeti je već stradao”, rekao je Kelman.

Za područja pogođena sukobom u blizini sirijske granice, pristup je još teži.

“A koliko sam vidio, spasilački timovi nisu u potpunosti došli do mnogih područja u glavnim konfliktnim zonama, ili mnogih privremenih naselja za raseljene osobe”, rekao je Kelman.

Kako pronaći preživjele?

Kada se nađu na mjestu događaja, postoji niz načina na koje spasilačke ekipe mogu pronaći preživjele, uključujući pse tragače.

Posebno poznata ekipa pasa spasilaca iz Meksika je na putu za Tursku, istakao je Kelman.

Roboti i dronovi se također sve više koriste za ulazak u male prostore koji su previše opasni za ljude.

Kada se pronađu preživjeli, spasioci moraju odlučiti kako da ih izvuku.

Za podizanje ploča srušenih zgrada može biti potrebna ogromna oprema kao što su dizalice.

Ili je ponekad potrebno amputirati ud “koji je zgnječen pod stubom ili komadom zida”, rekao je Kelman.

Mnogo prije ključna 72 sata

Kelman je naglasio da “u konačnici, uspješna operacija spašavanja počinje decenijama prije zemljotresa kako bi se pokušalo zaustaviti urušavanje infrastrukture”.

Tokom međunarodne spasilačke operacije, poput one u Turskoj i Siriji, jedan spašeni život košta u prosjeku milion dolara, rekao je.

“Kada bismo u prevenciji katastrofa vidjeli iste investicije kao one koje vidimo u odgovoru na katastrofe, ne bismo bili u ovoj situaciji.”

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.