Rekapitulacija političkog vikenda

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Uz ove friške izbore, vikend je obilježila i rekapitulacija nekih starijih te konačna potvrda nešto manje starijih izbornih rezultata.
Rekapitulacija političkog vikenda_6357340c3b070.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ovaj vikend su, regionalno politički gledajući, obilježili lokalni izborni u Crnoj Gori, prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji, dugo iščekivana objava sastava nove srpske vlade, te objava (skoro pa) konačnih rezultata izbora u Bosni i Hercegovini. No, krenimo redom.

Lokalni izbori koji su se održali u 13 od 24 općina u Crnoj Gori završili su porazom Mila Đukanovića i njegova DPS-a. Najzvučniji je onaj u glavnom gradu Podgorici gdje je DPS osvojio većinu mjesta u skupštini grada (24 od 61 mjesta), ali nedovoljno da bi obnašao vlast jer nema nikakvog koalicijskog potencijala. Naime, sve ostale stranke i koalicije koje su prešle prag u kampanju su išle s ciljem rušenja DPS-ove vlasti u Podgorici i sve su izrijekom negirale ikakvu mogućnost suradnje s Đukanovićevom strankom. Gradonačelničko mjesto u Podgorici će vrlo vjerojatno preuzeti Jakov Milatović, proeuropski tehnokrat i ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića. Milatović, zajedno s bivšim ministrom financija iz iste vlade Milojkom Spajićem, na čelu je liberalne stranke Evropa sada nazvane po reformskom paketu koji su u svom mandatu kao ministri iznjedrili. Izbori u Podgorici su im bili prvi pravi politički test, a da bi dobili mjesto gradonačelnika, iza njih treba stati cijela opozicija od srpskih nacionalista (DF) do zelenih liberala (URA).

Unatoč svim turbulencijama koji obilježavaju politički život i različite vladajuće koalicije u Crnoj Gori nakon izbora 30. kolovoza 2020., izgleda da je jedno sigurno: većina građana Crne Gore ne želi Đukanovića i njegov DPS na vlasti. Ovi izbori su tako poslužili kao potvrda rezultata parlamentarnih izbora od prije dvije godine, a istovremeno dali legitimitet širokoj, rasparčanoj i posvađanoj anti-DPS koaliciji da se napokon dogovori oko sastava treće vlade u tri godine ili pak raspiše izvanredne izbore koji će, ako je suditi prema rezultatima ovih lokalnih, rezultirati još jednim crvenim kartonom za Mila.

U Sloveniji je održan prvi krug predsjedničkih izbora nakon što je tu funkciju u dva uzastopna mandata obnašao nekadašnji šef slovenskih socijaldemokrata Borut Pahor. U drugi krug su ušli Anže Logar, kojeg slovenski mediji percipiraju kao dio liberalnije struje unutar Janšinog SDS-a (34%) te Nataša Pirc Musar (26,7%), nezavisna kandidatkinja, društvena radnica i odvjetnica koju je podržavao dio liberalne slovenske javnosti predvođen svojevrsnim patrijarhom slovenske politike, Milanom Kučanom. Službeni kandidati vladajuće koalicije Milan Brglez (podrška Socijaldemokrata i Pokreta “Sloboda”) te Miha Kordiš (Ljevica) doživjeli su poraz što neki analitičari tumače kao mjerenje popularnosti nove koalicijske vlade nakon pola godine mandata, a pred lokalne izbore krajem studenog ove godine.

Uz ove friške izbore, vikend je obilježila i rekapitulacija nekih starijih te konačna potvrda nešto manje starijih izbornih rezultata. Srbija je jučer, nakon pola godine čekanja, konačno dobila svoju novu vladu. Imena novih ministara je obznanio predsjednik Srpske napredne stranke i države Aleksandar Vučić. U novoj vladi nema više neslužbenih predstavnika ruske i prozapadne frakcije, Aleksandra Vulina i Zorane Mihajlović. Vulin je za kaznu, ili nagradu, dobio vođenje sigurnosne službe BIA-a, a što će se dogoditi sa bivšom ministricom rudarstva i energetike, još ne znamo. Od ostalih imena, valjalo bi izdvojiti imenovanje Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini za ministra ljudskih i manjinskih prava što bi moglo doprinijeti otopljavanju potpuno zahlađenih odnosa Zagreba i Beograda posljednjih nekoliko godina.

Za kraj, Centralna izborna komisija BiH je, napokon, objavila rezultate izbora od 2. listopada ove godine, iako još nije stavljena točka na i izbora za predsjednika Republike Srpske. Naime, ponovno brojanje još traje. Međutim, ako je vjerovati rezultatima Dodikova SNSD-a na ostalim razinama vlasti, unatoč vrlo vjerojatnim pojedinačnim krađama glasova na nekim izbornim mjestima, njegova pobjeda je neminovna i neupitna. Od ostalih rezultata i potvrđenih mandata, valja izdvojiti najveći i najbogatiji Kanton Sarajevo u kojem će vlast vrlo vjerojatno nastaviti sastavljati anti-SDA koalicija u nešto promijenjenom aranžmanu. No puno važnije pitanje od toga je ono kakve i koje će se koalicije sastavljati na državnom i federalnom nivou i što će to značiti za sarajevsku trojku ili četvorku. Ovaj vikend se u kuloarima sve češće i glasnije spominje sukob unutar SDP-a u kojem je dio stranačkog vrha očito sklon koaliranju sa SDA-DF, dok se veliki dio oštro protivi pogotovo nakon što je SDP-ovac Bećirović porazio SDA-ovca Izetbegovića na izborima za bošnjačkog člana predsjedništva. Uz to, takav razvoj događaja i priklanjanje SDA-DF-u može ugroziti i sarajevsku koaliciju. Naravno, u BiH je utvrđivanje rezultata izbora i raspodjela mandata tek uvertira u pravu političku borbu koja se ovaj put neće odvijati samo po kafanama i ambasadama, nego i na ulicama. Za danas su najavljeni prosvjedi simpatizera bošnjačko-građanističke opcije pred zgradom Ureda visokog predstavnika u Sarajevu, a povodom njegovih nametnutih promjena izbornog zakona u izbornoj noći.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.