Kriza studentskog smještaja

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Veliki problem je i to što stanodavci daju prednost turistima zbog čega studenti često ne mogu pronaći stan za cijelu godinu.
Kriza studentskog smještaja_632bb3105b7fe.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Porast cijena nekretnina, a time i cijena najma, pogodio je sve podstanare, pa tako i studente. Prema analizi cijena mjesečnog najma stana koju je proveo oglasnik Njuškalo, u studentskim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka studente su na početku akademske godine dočekale 6 -17 posto više cijene najma nego lani. Podstanarstvo je za većinu studenata koji ne studiraju u rodnom gradu jedina opcija s obzirom na to da su kapaciteti studentskih domova nedostatni: na razini Hrvatske, tek je 9 posto studenata smješteno u domovima, što je daleko ispod prosjeka EU (20 posto). Ukupan broj mjesta u studentskim domovima u Zagrebu (6.500) pokriva jedva 10 posto ukupnog broja zagrebačkih studenata, a na Sveučilištu u Splitu situacija je još gora: na 18 tisuća studenata postoji samo 1.200 mjesta u studentskim domovima (6,6 posto). Sveučilište u Zadru broji oko 6.000 studenata, a broj mjesta u domovima je 484 (7,7 posto).

Cijena privatnog smještaja je ugrubo šest puta veća od smještaja u studentskom domu, ali ove jeseni problem je uopće pronaći smještaj. Ponuda stanova u Zagrebu je 17 posto manja, dok je potražnja narasla za približno 10 posto, a na najpopularnijim lokacijama, prvenstveno Trešnjevci i Novom Zagrebu, traži se puno više stanova nego što ih je trenutno dostupno. Međutim, stanovi koji se najviše traže u Zagrebu i Splitu (mjereno učestalošću pretraživanja na Njuškalu) su oni jeftiniji, do 450 eura mjesečno, a na takozvanom tržištu najma dostupno je najviše stanova u cjenovnom razredom od 450 do 650 eura mjesečno. Stanovi ispod 350 eura čine samo 10 posto ukupne ponude stanova, a stanova do 300 eura koji su također traženi značajno nedostaje.

Veliki problem je i to što stanodavci daju prednost turistima zbog čega studenti često ne mogu pronaći stan za cijelu godinu. Tako su na primjer studenti u Zadru, Splitu i Dubrovniku često prisiljeni napuštati stanove prije kraja ispitnih rokova, s početkom turističke sezone. Kako bi si olakšali potragu za smještajem, studenti su u raznim gradovima pokrenuli Facebook grupe i online oglasnike u kojima je, na primjer, zabranjeno oglašavati stanove skuplje do 1.500 kuna po osobi, ili se oglašivačima ne naplaćuje provizija. Međutim, ove godine je zbog krize teško pronaći stan za manje od 1.500 kuna po osobi, jer se većina ponuda kreće između 2.400 i 3.000 kuna za stanova predviđene za dvoje cimera.

Zamjenica predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Bruna Bandula komentirala je da zbog nedovoljnog broja mjesta u domovima većina studenata mora iznajmljivati stanove i oslanjati se na financije obitelji ili raditi uz studij, a neki i odustaju od studiranja. Naglasila je i da rad uz studij narušava kvalitetu studija i da cijela situacija “apsolutno ukazuje na potrebu za novom socijalnom mjerom kako bi se svim studentima omogućio studij. Potrebno je povećati studentske kapacitete, ne samo u domovima, nego razmotriti i druge neke opcije poput one recimo u Finskoj, gdje ovisno o statusu mogu tražiti subvenciju privatnog smještaja, postoje različite opcije“. Iz brojnih istraživanja socijalnog profila studenata poznato je da je udio osoba nižeg socio-ekonomskog statusa među studentima vrlo nizak, a roditelji studenata puno su češće i sami završili tercijarno obrazovanje u usporedbi s ukupnim stanovništvom. Trenutna situacija, ukoliko se ne uvedu spomenute socijalne mjere koje će pomoći studentima da dođu do povoljnijeg smještaja, put su do još većih nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.