Proklamacija Matice bošnjačke o bosanskom jeziku

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
O svom maternjem jeziku Bošnjaci ne raspravljaju sa drugima, niti se miješaju ili određuju drugima kakva im trebaju biti osjećanja spram jezičkog identiteta i kako trebaju nazivati svoj maternji jezik.
Proklamacija Matice bošnjačke o bosanskom jeziku_630d65ecdaa5f.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Povodom 833. godišnjice od nastanka Povelje Kulina bana (29. 8. 1189. godine), najstarijeg pisanog državnog dokumenta ne samo bosanske i bošnjačke pismenosti već Slavena u cjelini, Matica bošnjačka pred javnost izlazi sa sljedećim stavovima iskazanim u dokumentu:

PROKLAMACIJA O BOSANSKOME JEZIKU

Obljetnica nastanka Povelje Kulina bana dobra je prilika da se, uoči predstojećeg popisa stanovništva u Republici Srbiji, još jednom prisjetimo važnosti jezičkog identiteta.
Bošnjaci govore svojim maternjim bosanskim jezikom ma gdje da se nalaze.
Bosanski jezik je maternji jezik i svih dugih koji ga prihvataju svojim jezikom.
Jedini ispravan naziv za jezik bošnjačkoga naroda jeste bosanski jezik.
Bosanski jezik ravnopravan je sa svim ostalim jezicima svijeta.
Bosanski jezik ima opisan gramatički sistem, rječnike (pravopisne, karakteristične leksike, etimološke, dijalekatske, frazeološke, posebne i specifične) i normu standardnog izričaja.

Postojanje pisane tradicije o širokoj upotrebi bosanskoga jezika i pisma (u državnom, sakralnom, svjetovnom, umjetničkom i svakom drugom obliku) od skoro devet vjekova govori o kontinuitetu i drevnosti kako naroda Bošnjaka tako i njihovog jezika.
Kroz povijest, bosanski jezik je razvio više pisama na kojima je nastajalo nematerijalno blago bošnjačkoga naroda: glagoljica, bosančica, arebica, latinica i ćirilica.
U bosanskome jeziku u ravnopravnoj su upotrebi i latinica i ćirilica.

O svom maternjem jeziku Bošnjaci ne raspravljaju sa drugima, niti se miješaju ili određuju drugima kakva im trebaju biti osjećanja spram jezičkog identiteta i kako trebaju nazivati svoj maternji jezik.
Matica bošnjačka poziva sve Bošnjake u Republici Srbiji da na predstojećem popisu stanovništva iskoriste svoje pravo i u rubrici predviđenoj za maternji jezik upišu: BOSANSKI.

Od toga koliko je govornika određenog jezika prisutno na prostoru lokalne samouprave, pokrajine i države – zavisi kolika će prava njegovi govornici imati skladno zakonima i Ustavu Republike Srbije.

Zakonski minimum za ostvarenje prava na službenu upotrebu jezika i i pisma i prava na školovanje na maternjem jeziku na prostoru određene samoupravne jedinice jeste 15% od ukupnog broja popisanih građana.

Pored jezičkog identiteta, najnznačajnije identitetske odrednice koje će se tretirati na predstojećem popisu jesu vjeroispovijest i nacionalnost.
Matica bošnjačka poziva sve Bošnjake da slobodno, bez ikakve zadrške u rubrikama predviđenim za to upišu vjeroispovijest: ISLAM, nacionalnost: BOŠNJAK, maternji jezik BOSANSKI.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.