Zašto nas koncentracija čini umornima?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Nakupljanje glutamata uzrokuje kognitivni umor, što nas tjera da se okrenemo aktivnostima koje nas više zadovoljavaju.
Ilustracija: Mirjam Siim
Ilustracija: Mirjam Siim
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Dugotrajna koncentracija obično nas čini umornima, iako se ne bavimo tjelesnom aktivnošću i naučnici su sada pronašli mogući razlog i otkrili kako mentalni umor može utjecati na donošenje odluka.

Tokom intenzivnog višesatnog mentalnog napora neurotransmiter glutamat nakuplja se u dijelu mozga, poznatom kao prefrontalni korteks, utvrdio je naučni tim predvođen Antoniusom Wiehlerom iz bolnice Pitie-Salpetriere u Parizu.

To je područje mozga aktivno kada pravite planove ili rješavate složene probleme.

Nakupljanje glutamata uzrokuje kognitivni umor, što nas tjera da se okrenemo aktivnostima koje nas više zadovoljavaju, otkrili su naučnici u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Current Biology.

Prema timu, rezultati pokazuju da kognitivni rad dovodi do funkcionalne promjene mozga. U tom procesu, umor je sredstvo postizanja cilja, jer uzrokuje da ljudi prekidaju svoj rad, dopuštajući mozgu da nastavi sa svojim opštim funkcijama.

U istraživanju naučnici su koristili posebne postupke koji su omogućili praćenje koncentracija određenih molekula u mozgu nekoliko puta dnevno. Radili su s dvije skupine ispitanika: jedni su morali rješavati teške zadatke, dok su drugi dobivali relativno lake kognitivne vježbe.

Na kraju dana zahtjevan mentalni napor rezultirao je većom koncentracijom glutamata u prefrontalnom korteksu od laganog kognitivnog rada.

Prema neurofizičaru Haraldu Moelleru s Instituta Max Planck za ljudske kognitivne i moždane nauke u Leipzigu u Njemačkoj, porast koncentracije glutamata od nekoliko posto primijećen je mnogo puta uz ciljanu stimulaciju različitih regija mozga – na primjer, vidnog sistema.

Međutim, kada je stimulacija završila, došlo je do relativno brzog pada.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.