Konzervativne rodne politike

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
“Moramo da pitamo ženu šta još treba da uradimo da se ne zaustavi na jednom detetu?”
Ilustracija: Bee Johnson
Ilustracija: Bee Johnson
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Trešnjevački plac, nedjelja. Molim prodavačicu jednu brokulu, a ona me zavjerenički pita: Jel za bebicu? Zabezeknuto je gledam, a ona mi namigne, okrene se i posegne u kutiju ispod stola iz koje izvuče dvije brokule koje djeluju svježije od izloženih. Za pola sata sam u kafiću u Parku Kate Šoljić i pokušavam smisliti ideju za ljetni temat, a na prozorskoj dasci pored mog stola stoji buket sastavljen od slatkiša. Iz njega strši ružičasta oznaka “Odabrale mame“ infantilnog fonta, s velikim smajlićem. Kroz prozor se vidi terasa puna žena s bebama u kolicima, a u pozadini terase park koji vrvi nešto starijom djecom i majkama. Pod težinom posla pred sobom okrećem se Googleu. Rezultati: “Odabrale mame“ lukavo je osmišljen marketinški koncept utemeljen na istraživanju u kojem 8.000 “hrvatskih majki“ svake godine ocjenjuje proizvode za osobnu higijenu i čišćenje domaćinstva, pranje rublja itd. Najbolje ocijenjeni proizvodi dobivaju nagradu i oznaku “Odabrale mame“ koja je preporuka svim potrošačima jer, kako kažu autori projekta, mame znaju što je najbolje za njihove obitelji i djecu. Kata Šoljić bila je simbol patnje i junaštva hrvatske majke u Domovinskom ratu, u kojem je izgubila četvoricu sinova. Majka kao patnica, majka kao ona koja kuha kašice od brokule svojim bebicama, hrvatska majka koja junački podnosi smrt djece koja su dala život za domovinu, majka kao ona koja zna što je najbolje za njezinu obitelj.

Ideja majčinstva kao biološke i domovinske dužnosti nalazi se u srcu žalopojki o lošoj demografskoj slici zemalja regije. Prema njima, nacije odumiru zbog nevoljkosti modernih žena da postanu majkama ili da rode više od dvoje djece. Jer je “rađanje trećeg djeteta u obitelji jamstvo opstojnosti svakog naroda“, riječima jednog od govornika na okruglom stolu u organizaciji Mosta pod nazivom “Hrvatska izumire, što poduzeti?”. I Srbija izumire, pa ministar za brigu o porodici i demografiji Ratko Dmitrović kaže: “Žena je ostvarila potpunu ravnopravnost, da se obrazuje, bavi naučnim radom. Moramo da pitamo ženu šta još treba da uradimo da se ne zaustavi na jednom detetu“. Za zastupnicu Mosta Mariju Selak jasno je šta još treba da uradimo: potrebno je zadržati zagrebačku mjeru “roditelj odgojitelj“, odnosno platiti majkama da ostanu kod kuće sa svojom brojnom djecom “umjesto da se satiru na tržištu rada“.

Figura majke okružene djecom očito je toliko draga desnici, kojoj satrani na tržištu rada inače baš i nisu u fokusu, da u njoj uspijeva izazvati i antikapitalistički sentiment. Ipak, iza tog sentimenta ne stoji namjera da se poboljšaju životni i radni uvjeti, makar samo za majke, već se “populacijska politika“ svodi na nagovore i kratkotrajno financijsko stimuliranje donošenja (više) djece na svijet. I to etnički poželjne djece, kako pokazuju politike dječjih doplataka koje sankcioniraju obitelji s prevelikim brojem djece, što u zemljama regije u praksi najviše pogađa romske obitelji. Pored takvih briga o natalitetu zaoštrava se i borba protiv prava na abortus, kako u državama poput SAD-a, Italije i Poljske, tako i u nekim državama regije. Zabrinuti za demografsku sliku i prava nerođene djece pitaju se kako da potaknu žene da postanu majke ili ih natjeraju da iznesu neželjenu trudnoću, a ne bave se njihovim željama ni mogućnostima, odnosno njihovim plaćama i radnim uvjetima (ako uopće imaju posao), neproduljivanju ugovora o radu trudnicama, nemogućnosti korištenja prava na radnom mjestu za trudnice i majke, urušavanju obrazovnog i zdravstvenog sustava, nejednakoj raspodjeli kućanskog rada među partnerima.

Nebrigom za ta pitanja pod izlikom brige za demografiju u Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj bavit će se tekstovi Irene Pejić i bugarske feminističke organizacije LevFem, kao i intervju o mjeri “roditelj odgojitelj“ s Ivanom Dobrotić. Tonja Jerele pisat će o konzervativnim organizacijama koje se bore za zabranu abortusa u Sloveniji, a Vesna Vuković osvrnut će se na teme ovogodišnjeg programa Kina Katarina u Puli, gdje je 1. kolovoza održana promocija hrvatskog prijevoda romana Annie Ernaux “Događaj“ o iskustvu ilegalnog abortusa 1963. u Francuskoj, uz filmsku projekciju i raspravu. Tekstovi u tematu podcrtavaju brigu o društvenoj reprodukciji kao jedini put do toga da se ženama omogući istinska mogućnost izbora. Samo će tako, možemo barem maštati, hvalospjevi napaćenim majkama i oznake “Odabrale mame“ uz proizvode za čišćenje WC-a i pranje rublja jednom završiti u muzeju patrijarhata gdje i pripadaju.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.