Posljedice Kovida 19 – Očekivani životni vijek kraći za pola godine

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Stručnjaci se pitaju: da li je ovo kraj stalno rastućih vrijednosti?
Izvor fotografije: South China Morning Post
Izvor fotografije: South China Morning Post
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Očekivani životni vijek u Njemačkoj je značajno opao od početka pandemije korone. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine je za novorođene devojčice očekivani životni vijek iznosio samo 83,2 godine, a za novorođene dječake 78,2 godine. To znači da je očekivani životni vijek novorođenčadi relativno naglo opao u odnosu na 2019. godinu – posljednju godinu prije pandemije – za 0,6 godina za dječake i za 0,4 godine za djevojčice.

Statističari su sigurni: „Glavni razlog za ovakav razvoj događaja je izuzetno veliki broj smrtnih slučajeva tokom korona talasa”. Razvoj očekivanog životnog vijeka ukazuje na promjene u mortalitetu koje su nezavisne od starosne strukture. Stoga su posebno pogodne za poređenja.

“Apsolutni izuzetak”

Jonas Šoli sa Instituta Maks Plank za demografska istraživanja u Rostoku takođe kaže da se razvoj može direktno pripisati Kovidu 19. Brojevi iz Vizbadena su se poklapali sa rezultatima njegove istraživačke grupe. „Dvije uzastopne godine tako oštar pad sinhronizovan širom planete je potpuno neobičan i apsolutni izuzetak.”

Prema procijeni Savezne službe za statistiku, pad očekivanog životnog vijeka pri rođenju od 2019. do 2021. posebno je bio značajan u istočnoj Nejmačkoj. Za tamošnje dječake vrijednost je smanjena za 1,3 godine, a za djevojčice za 0,9 godina. U zapadnoj Njemačkoj, pad je bio 0,4 godine za dječake i 0,3 godine za djevojčice. Istočnonjemačke savezne države bile su posebno teško pogođene pandemijom od drugog talasa pa nadalje.

70.000 do 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva

Dva su faktora uključena u ovo pitanje: pošto se udio starijih ljudi u populaciji povećava, očekuje se da će se broj umrlih povećavati svake godine tokom narednih 20 godina.

U isto vrijeme – barem prije početka pandemije korone – stari ljudi su postajali sve stariji. „Efekat povećanja očekivanog životnog vijeka oslabio je efekat starenja”, objašnjava Savezna služba za statistiku. Pošto su oba efekta djelovala istovremeno, broj smrtnih slučajeva prije početka pandemije rastao je u prosijeku za jedan do dva procenta godišnje.

U 2020. porast je bio izraženiji nego u prošloj predpandemijskoj 2019. godini. Za prošlu godinu – na osnovu 2019. – mogla se očekivati smrtnost od 960.000 do 980.000, odnosno povećanje od dva do četiri odsto. U stvari, broj je porastao za devet odsto, izvjestili su statističari: „U roku od dvije godine – 2020. i 2021. – bilo je oko 70.000 do 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva”.

Institut Robert Koh je u ove dvije godine zabilježio skoro 115.000 smrtnih slučajeva od posljedica Kovida 19. Za Savezni zavod za statistiku, upravo zbog mjera prevencije i promjena ponašanja tokom pandemije efekat je 2021. bio manji nego 2020. Zbog istih mjera je 2020. i 2021. godine bilo manje umrlih od drugih zaraznih bolesti – npr. od gripa.

Trajan preokret trenda?

Pitanje je da li su dvije godine bez presedana završile ili su samo prekinule trend starenja ljudi. Očekivani životni vijek u Evropi se povećava podljednjih skoro 100 godina, kaže Šoli, ali za to vrijeme je uvijek bilo padova, na primjer za vrijeme dva svjetska rata ili tokom španskog gripa. Poslije toga se uvijek vraćalo pozitivnom razvoju.

Ponekad su krize čak i ubrzale trend, rekao je Šoli. „Poslije Drugog svjetskog rata imali ste antibiotike – možda će nama tehnologija mRNK, na kojoj se zasniva većina vakcina protiv korona virusa, pomoći u borbi protiv raka.”

Međutim, postoje i novi faktori rizika, kao što su moguća ekonomska kriza ili politička nestabilnost. „Onda svakako možemo duže čekati na povratak sve dužeg životnog vijeka.”

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.