Najavljeno povlačenje Roskosmosa sa Međunarodne svemirske stanice moglo bi biti problematično zbog koncepta međusobne zavisnosti partnera u upravljanju orbitalnog postrojenja koje se godinama smatralo simbolom posthladnoratovskog partnerstva dvije super sile, Rusije i SAD, pišu svjetski mediji.
Sastanak s Putinom
Međunarodna svemirska stanica posljednjih dana vrvi od američkih astronauta i ruskih kosmonauta. Ali ta scena možda već pripada istoriji, nakon što je visoki ruski zvaničnik za svemirski program najavio povlačenje njegove zemlje, piše Blumberg.
Jurij Borisov, koji je preuzeo svemirsku agenciju Roskosmos ranije ovog mjeseca, rekao je predsjedniku Vladimiru Putinu na sastanku emitovanom na televiziji 26. jula da je donesena odluka o napuštanju programa MSS-a 2024. godine.
Napetost oko rata u Ukrajini bacila je mrlju, ističe Blumberg, na ‘orbitalni simbol američko-ruske diplomatije’, nakon što je ranije ove godine Moskva zaprijetila da će prekinuti svoje učešće.
Pet svemirskih agencija upravljaju stanicom, od kojih je svaka odgovorna za upravljanje i kontrolu hardvera koji obezbjeđuje, napisao je Blumberg podsjetivši da su prvi dijelovi svemirske stanice poslani u zrak 1998., a objekat koji orbitira oko 400 kilometara iznad Zemlje u kontinuitetu je naseljen od 2000. godine.
Planovi za rusku stanicu u svemiru
Rusko napuštanje Međunarodne svemirske stanice okončat će simbolično dvodecenijsko orbitalno partnerstvo Moskve i Zapada dok Roskosmos najavljuje vlastitu zamjensku stanicu iznad Zemlje, piše Gardijan.
Novoimenovani šef Roskosmosa Borisov rekao je tokom sastanka s Putinom da će Rusija ispuniti obaveze prema svojim partnerima na MSS prije nego što napusti projekat 2024., te da će se fokusirati na izgradnju vlastite orbitalne ispostave.
Ubrzo nakon sastanka Borisova s Putinom, Roskosmos je na svojim kanalima društvenih medija objavio sliku, kako je navedeno, nacrta za vlastitu orbitalnu ispostavu. U nacrtu se ističe da će svemirska stanica u početku primiti dva ruska astronauta, da bi se na kraju proširila na četiri.
Izjava Borisova je, ukazuje Gardijan, potvrdila prethodne izjave bivšeg šefa ruske svemirske agencije Dmitrija Rogozina o namjeri Moskve da napusti stanicu nakon 2024., koji je otvoreno zaprijetio da će prekinuti partnerstvo ako SAD, EU i Kanada ne ukinu svoje sankcije preduzećima koja su umiješana u rusku svemirsku industriju.
Ruska svemirska agencija izazvala je kontroverzu ovog mjeseca kada je objavila slike svojih kosmonauta na MSS koji proslavljaju moskovsko zauzimanje istočne ukrajinske regije Lugansk.
Pitanje bezbjednog upravljanja
Iako je NASA saopštila da planira da nastavi da koristi MSS do 2030., nije jasno da li bi se njome moglo bezbjedno upravljati ako jedna strana odustane, ukazuje Tajms.
Trenutno Međunarodnom svemirskom stanicom zajednički upravljaju svemirske agencije Rusije, SAD-a, Evrope, Japana i Kanade, a Velika Britanija je uključena kroz svoje članstvo u Evropskoj svemirskoj agenciji. MSS je naseljen skoro 22 godine i obično prevozi sedmočlanu posadu, s tri Rusa, tri Amerikanca i jednim Italijanom.
Sama stanica sastoji se od dva glavna dijela – jedan kontroliše Rusija, a drugi SAD, dodaje londonski list ističući da su ta dva dijela su međusobno zavisna, pri čemu je Rusija odgovorna za pogonske sisteme koji sprječavaju MSS da se prevrne prema Zemlji, a SAD osiguravaju napajanje.
Borisovov prethodnik Dmitrij Rogozin je prošlog mjeseca, pozivajući na ukidanje sankcija ruskoj svemirskoj agenciji, napisao na Tviteru (Twitter) da “postoji mogućnost da struktura od 500 tona padne na Indiju i Kinu”.
Nakon što su ruske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu u februaru, američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) uveo je sankcije Rusiji za koje je rekao da su osmišljene da “degradiraju” njen svemirski program.
Međutim, dodaje Tajms, NASA i Roskosmos su u julu postigli dogovor prema kojem bi ruski kosmonauti trebali putovati na MSS u raketama koje je obezbijedio Spejs eks (SpaceX), kompanija u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska (Elon Musk). Sporazum bi trebao osigurati da svemirska stanica uvijek ima najmanje jednog Amerikanca i jednog Rusa u posadi kako bi obje dionice radile nesmetano.
Planovi NASA-e
Najava povlačenja Rusije sa MSS mogla bi zakomplikovati planove za korištenje stanice u kojoj istraživači sprovode naučne eksperimente do kraja decenije, napisao je Volstrit džurnal.
Kada je riječ o planovima NASA-e, iz agencije navode da nisu primili obavještenje ni od jednog partnera o njihovom statusu u objektu. Ipak, administrator agencije Bil Nelson (Bill) naglasio je da NASA ostaje posvećena bezbjednom radu stanice do 2030.
Američka svemirska agencija se zalagala za postavljanje više privatnih svemirskih stanica u orbitu i želi izbjeći situaciju u kojoj bi trenutna stanica bila isključena.
Međutim, ističe njujorški list, predložene zamjenske stanice ne rade te je za stvaranje takvih objekata prošle godine NASA odabrala tri tima, uključujući Blu oridžin (Blue Origin) Džefa Bezosa (Jeff). Svemirska kompanija sa sjedištem u Hjustonu AAksiom spejs (Aciom Space), također radi na vlastitoj stanici.
NASA pokušava da iskoristi sadašnje postrojenje kako bi podstakla ekonomsku aktivnost u orbitama relativno blizu Zemlje. To je, na primjer, omogućilo privatnim astronautima iz Aksioma da posjete objekat ranije ove godine, dok se Maskov Spejs eks bavio i NASA-inim teretom i lansiranjem posade na stanicu.
Pitanje finansijske posvećenosti
Rusko napštanje MSS bilo bi problematično naročito zbog koncepta međusobne zavisnosti partnera ali, ističe BBC, postoje određene sumnje da će se to uopšte desiti.
Bivši komandant MSS i penzionisani američki astronaut dr Leroj Čiao (Leroy Chiao) smatra da je malo vjerovatno da će Rusija odlučiti da napusti projekat jer “nemaju novca da izgrade vlastitu stanicu i trebalo bi nekoliko godina da to urade”.
S druge strane, na sastanku s Putinom, šef Roskosmosa Borisov je rekao da će nova ruska svemirska stanica pružiti Rusiji svemirske usluge potrebne za savremeni život, na primjer navigaciju i prijenos podataka.
Iako Rusi tvrde da su razgovarali o izgradnji vlastite ruske orbitalne servisne stanice, to bi, ocjenjuje u analizi BBC, zahtijevalo finansijsku posvećenost koju ruska vlada nije pokazala za postojeće svemirske projekte.
