Srebrenice bolna rano (1995-2022)

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Da li smo danas nakon 27 godina od tog strašnog masakra i Genocida mi na prostorima Zapadnog Balkana bliži istini?
Arnau Chavarria
Arnau Chavarria
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

(Uz bolno sjećanje na Muja Hodžića)

I ove godine će se 11. jula u Memorijalnom Centru u Potočarima nedaleko od Srebrenice obilježiti dan žalosti za 8372 pripadnika Bošnjačke nacionalnosti koji su brutalno pogubljeni i ubijeni samo zato što su drugog imena i vjere i 40.000 prognanih. Bošnjaci su pogubljeni bezumnom politikom ratnih, i političkih vođa Bosanskih Srba: Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Slobodana Miloševića ali i brojnih drugih ratnih komandanata kojima je suđeno i presuđeno u Tribunalu za ratne zločine u Hagu.

Genocid u Srebrenici su sprovele vojne, policijske i paravojne formacije snaga bosanskih Srba nakon što su 11.7. 1995. preuzele nadzor nad Srebrenicom, tzv. zaštićenom zonom koju su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini bili osnovale UN u svrhu zaštite bošnjačkih izbjeglica protjeranih na to područje od strane snaga bosanskih Srba. Memorijalni centar u Potočarima je otvoren 2003. godine. Tu se nalazi mezarje na kojem je ukopano 8372 žrtve. Pored ovog spomen obilježja, na ovom mjestu se u međuvremenu takođe nalazi i Muzej genocida u Srebrenici. Njegova misija je suoćavanje sa prošlošću i dokumentovanje prošlosti za širu javnost, uključujući i međunarodnu javnost, kao i društveni dijalog.

Pokolj-Genocid koji je počinjen u Srebrenici u julu 1995. najgora je pojedinačna strahota koja se dogodila na prostorima bivše Jugoslaviji tokom ratova devedestih godina i najgori pokolj koji se dogodio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Da li smo danas nakon 27 godina od tog strašnog masakra i Genocida mi na prostorima Zapadnog Balkana bliži istini, bliži otrježnjenju kajanju bliži demokratiji i ljudskim i moralnim načelima u poštovanju mnogobrojnih naroda koji žive na ovim prostorima ili ne. Nismo dalji smo nego ikada u Srbiji, BiH pa i u Crnoj Gori đe se veličaju ratni zločinci i slave se imena Karadžića, Mladića kao heroja. Mnogobrojni plitičari pro-srpske orijentacije u Crnoj Gori negiraju zločin u Srebrenici jasno se stavljajući u službi srpske propagandne mašinerije, koja ovaj Genocid ne priznaje.

Koliko smo daleko od suočavanja sa istinom o zločinima počinjenim u ratovima devedesetih godina najbolje se vidjelo prošle godine kada je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Incko naložio da se u Krivični zakon Bosne i Hercegovine unese odredba kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Ta odluka je izazvala toliko ogorčenje u Republici Srpskoj da su lideri svih političkih stranaka odlučili da ne učestvuju u radu institucija Bosne i Hercegovine, što je državu uvelo u duboku krizu. Napori da se prizna istina i pravda bili su uzaludni i ostali su na istim onim pozicijama kao na početku ratova devedesetih.

Više od 700 godina zatvora presuđeno je za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbije, a osuđeno je 47 osoba, jer su bili nalogodavci i izvršitelji počinjenih zločina. Sudovi su izrekli pet kazni doživotnog zatvora uključujući onu Ratku Mladiću. Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Hagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosuđe Srbije osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika Škorpiona. Bošnjaci, skoro tri decenije nakon ovog strašnog zločina nalaze na brojnim muhadžirskim i teškim životnim putevima kako oni u Bosni tako i oni daleko van njenih granica.

Ostat će upamćene riječi pokojnog predsjednika Alije Izetbegovića koji je jednom reko: „U istoriji nema pravde i nepravde, ima samo slabih i jakih…“

Bošnjaci, kao narod nad kojim je počinjen genocid i drugi masovni zločini, treba da su svjesni da jedino u očuvanju i jačanju svojih korijena, običaja, jezika, religije ali i jedinstvenih političkih konstituenata mogu da budu jaki na uvjek nemirnim putevima Balkana. I danas mnogi političari nisu izvukli pouke iz tog bliskog ali prije svega bolnog perioda novije istorije na krvavoj mapi Evrope. Izvršioci genocida u Srebrenici uglavnom su osuđeni. Osuđeni su uglavnom i organizatori tog zločina. Čak su i nalogodavci osuđeni. Ali, akademici, pjesnici, duhovnici genocida, vjerske i političke ličnosti u Srbiji i Republici Srpskoj, a pojedini i u Crnoj Gori i danas su ,,najugledniji ljudi“ u srpskom (krugu) društvu. Oni bi morali biti prozvani, prokazani i kažnjeni, kako bi pravedni ljudi mogli da žive ponosno, časno i kako bi suza gorka pala sa njihovog lica ili bolje reći maske od lica za sve nevine žrtve Srebrenice.

SREBRENICA! Čitavo jedno poimanje stradanja nevinih ljudi u jednoj riječi! Nigdje na svijetu ne postoji slučaj da se jednom rječju može opisati mržnja i zločin nad ljudskim rodom nad nevinim i mnogim rano ugašenim životima. Ta riječ koja sve ostale riječi nadjača, to nije riječ to je KRIK koji dopire do najudaljenijeg kutka ljudske civilizacije. I dušom i srcem sam uz sve porodice žrtava i majke Srebrenice i ovo su za mene tužni dani koji samo podsjećaju koliko zla ima u ljudima spremnim da ti oduzmu život zbog imena i vjere.

Dok su se drugi sinoć veselili potpisivanju Temeljnog ugovora sa okupatorskom SPC u Crnoj Gori poesbeno takozvani premijer i pjevali ,,Veseli se srpski rode“ vjerovatno zaboravljajući da su ovo najtužnji dani đe se dovama (molitvama) odaje počast makar ljudski i čovječanski stradalim Bošnjacima.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.