Prvo idu zablude pa onda stradanja

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Poslije predstavljanja onoga što uništava Bošnjake izvana, kratko ali rječito napominje šta se događa u samom narodu.
Ilustracija: Rowanne Ahmed
Ilustracija: Rowanne Ahmed
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Jedan ironični vic (ako je vic) kaže kako je kao anketni reporter upitao nekog savremenog Bošnjaka, da li je veći problem kod Bošnjaka to što ne znaju mnoge stvari o sebi, ili nisu zainteresirani. Anketirani Bošnjak je odgovorio: Fakat ne znam, a i ne zanima me.”

Prostor između ovakvog pitanja i takvog odgovora dugo je bio relativno prazan. Sada se pojavila knjiga koja bi mogla da popuni tu prazninu, publikacija naslova “Bošnjačke zablude i stradanja” autora Refika Hota.

U vrijeme zvaničnog usvajanja aktuelnoga grba Crne Gore, vrlo rijetki pojedinci među javnim ličnostima su primjetili kako u ovom grbu nisu zastupljeni Bošnjaci, iako se radi o populaciji koja sačinjava značajan dio crnogorske države. Među tim endemsko rijetkim pojedincima što jesu primjetili spomenuti nedostatak, pogotovo u javnom prostoru, našao se Refik Lelo Hot, društveno politički pisac i pjesnik iz Bijelog Polja. On je izravno prozvao bošnjačke predstavnike u Crnoj Gori zbog izostanka njihove reakcije na takav grb, to jest njihovog prešutnog prihvatanja istog. Sve je to izvanredno secirao u svojoj publikaciji naslova “Gledaj istinu u oči.” Sa njom je otišao i puno dalje od priče o grbu, dubinski analizirajući stanje Bošnjaka Sandžaka na političkom, historijskom, socijalnom i kulturološkom planu, sve skupa prožimajući svojim vlastitim iskustvom odrastanja uz rijeku Lim.

Nije se zaustavio na ovome, nego se motivirao za još više angažiranog pisanja o mnogim pojavama oko Crne Gore i BiH, naročito o kolektivnim nepravdama koje su prisutne među Bošnjacima današnjice. Privatno djelujući na relaciji Bijelo Polje – Sarajevo, Hot je tako dobio nadahnuće za svoje remek djelo – knjigu naslova “Bošnjačke zablude i stradanja” koja je objavljena krajem prethodne godine. U izdanju Off-Seta iz Tuzle, ova knjiga je našla svoj put i do prvog “ešalona” ciljane publike na njenoj prvoj javnoj promociji prošle godine u Bijelom Polju. Na redu su ostali “ešaloni” jer je knjiga stigla i u slobodnu prodaju nekih sarajevskih knjižara.

Međutim, radi se o zasad još nedovoljno primjećenom djelu, može se reći nazasluženo pošto je riječ o nesvakidašnjem društvenom upozorenju, ne samo za Bošnjake, nego za svakoga na ovom prostoru ko se ne zanima za strateško političku stvarnost današnje BiH i savremenog Sandžaka. Skoro pa masovna nezainteresiranost mlađih naraštaja Bošnjaka za bližu i dalju prošlost svoga okoliša, samim tim i za sadašnjost BiH, mogla bi se ‘liječiti’ ovom Hotovom knjigom. Naime, “Bošnjačke zablude i stradanja” jeste djelo koje nije pisano za razonodu u ljetnim danima ili za minute neposredno pred spavanje, nego neposredno pred buđenje. Nije to buđenje u revolucionarnom smislu već u onom gdje se nekome ko se svakako budi memorija i duh osvježavaju

Čitateljska zaboravnost

Faktografski pristup nekim dijelovima bošnjačke drevne prošlosti uz autorov lični osvrt na spomenute bošnjačke zablude, čini ovo djelo gotovo udžbeničkim i to za više uzrasta i više vrta školskih programa, kako u Crnoj Gori tako i u BiH. Predstavljanje pojedinih ličnosti iz vlastite rodbine u knjizi je isprepleteno sa pričom o sudbinama i kolektivnim stradanjima iz naslova. Nije čudno što je ovakav dokument privukao pažnju proslavljenog akademika Ferida Muhića koji je usput i jedan od recenzenata knjige. Uostalom, i sam akademik je autoritet na polju poznavanja onoga na što se odnosi naslov ove publikacije.
Najprije bošnjačke zablude, pa onda uzročno posljedično i bošnjačka stradanja, u crnogorskom dijelu teme su, pored ostalog u knjizi, ovako pojašnjena:

“Knjaz Nikola je pozivao muslimane da ostanu na svojim ognjištima a onima koji su otišli, ili se spremaju za iseljenje sa svojih vijekovnih prostora, ponudio je mogućnost otkupa zemljišta, kao i mogućnost da Crnogorci kupe njihova imanja. Međutim, otkup je bio mali i minoran, a Crnogorcima je rekao da ne kupuju. Tako je, na nečastan način muhadžirsko zemljište Crna Gora je, ne osvojila, već otela i prisvojila, te pripisala Crnogorcima.”

Odmah iza ovih podataka, za sve koji bi možda bili skeptični prema njima, Hot nudi podsjetnik o tome koliko je duboka bošnjačka ukorijenjenost u Crnoj Gori sa jednostavnim činjenicama:

“Stećci – nišani (grobna obilježja), okrenuti su u istom pravcu, ovi u Crnoj Gori, kao i oni u Bosni i Hercegovini, sjever – jug ili istok – zapad, kojih ima, skoro po cijeloj Crnoj Gori, a za koje, mještani vele da su zaostala rimska ili grčka groblja, što je u većini slučajeva neistina. Te se bez imalo sumnje može reći je historija na ovim prostorima sa svakim novim osvajačem krivotvorila istinu.”

Refik Lelo Hot se nije osvrtao samo na dželate zadužene za eliminaciju Bošnjaka, iste vrste već poznatih dželata iz prošlosti kao i sadašnjosti, nego otvoreno spominje jedan od više internih uzroka bošnjačkih stradanja, a to je, pored već poznatih zabluda, i hronično stanje identitarne krize. Naime, takvo stanje savremenih Bošnjaka spada u neku vrstu omanjeg društvenog fenomena koji se zadnjih godina relativno često analizira ali i istovremeno i često zapostavlja te zaboravlja. Zato Hotova knjiga, nakon što kontekstualno predstavi bošnjačka stradanja, bilo ratna ili međuratna, odmah podsjeća zaboravnog čitatelja i na unutarnje stanje populacije koje ne određuje samo stradanje nego težinu i vrstu stradanja. Poslije predstavljanja onoga što uništava Bošnjake izvana, kratko ali rječito napominje šta se događa u samom narodu.

“Bošnjaci su, kao nebrojeno puta do tada, ali i poslije, pa i danas, bili razjedinjeni, nesložni, bez jasnog cilja, bez jasne politike, bez ičega što bi upućivalo da se radi o narodu koji čini većinu stanovništva Bosne, koji je autohton, koji u Bosni živi vijekovima. Bili smo samo vjerska skupina, bez nacionalnog identiteta, do kojeg, ako ćemo pravo i nije nam bilo stalo,” – koncizno je podsjetio Hot na neprijatnu a svako malo zaboravljenu činjenicu.

“Smrt Turcima – Sloboda mitovima”

Po pitanju svog ličnog angažmana u dekonstrukciji raznih mitova kojima su Bošnjaci podložni, Refik Hot spominje i svoje prisustvo na skupu vezanom za obilježavanje Dana državnosti, 25. novembra 2019. godine u atriju sarajevskog hotela Evropa. Tada je verbalno reagirao na opasku akademika Suada Kurtćehajića, koji je bio jedan od govornika na skupu. Kurtćehajić je izbjegavao da istakne značaj Armije RBiH u očuvanju države u korist već dugo prisutnog urbanog mita kako Bošnjaci ne bi opstali da nije bilo Titovih partizana. Hot se javio za riječ nakon čega je pred više prisutnih u atriju naveo govornike da priznaju kako se u svom izlaganju koriste srbijanskim arhivom iz Beograda. Dakle, korišteni su beogradski arhivski materijali za potrebu sarajevskog obilježavanja Dana državnosti BiH, što bi možda ostalo neprimjećeno da Hot nije postavio pitanje o izvoru Kurtćehajićevih navoda, a onda sve uvrstio u ovu knjigu.

Za ovakve pojave, poput kontinuiranog uvjerenja o Beogradu kao “autoritetu” za historijska pitanja Balkana, posebno Bosne, pojave koje se uklapaju u bošnjačke zablude što opet neminovno vodi ka bošnjačkim stradanjima Refik Lelo Hot ima znakovit odgovor. Temelji se na jednom zapostavljenom podatku iz drugog svjetskog (evropskog) rata. Ovako je predstavljen u knjizi: “Odmah nakon prvih antifašističkih akcija, formiraju se i ustrojavaju vojne jedinice, vodovi, čete, bataljoni… Kao pozdrav uvodi se Smrt fašizmu. Međutim, to je teško išlo. Srbi antifašisti nijesu prihvatili taj pozdrav. Na Smrt fašizmu, odgovor stroja je bio Smrt Turcima.”

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.