Zajednice u kojim ženke ‘vode glavnu riječ’

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Širom životinjskog carstva zabilježeni su mnogobrojni primjeri matrijarhata
Zajednice u kojim ženke ‘vode glavnu riječ’: Najpoznatiji primjeri matrijarhata u životinjskom svijetu_62abf4b5d01c7.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Pojava matrijarhata među životinjskim zajednicama nije neubičajena pojava, a ovo su najpoznatije vrste koje žive pod vođstvom ženskih članova svoje zajednice.

Međutim, širom životinjskog carstva zabilježeni su mnogobrojni primjeri matrijarhata. Od sićušnih pčelinjih matica, do dobro poznatih matrijarhata slonova, kao i bonobo sestrinstva sljedeći redovi će opisati najpoznatije životinjske zajednice koje na čelu imaju ženke.

Kraljice džungle nisu lijene

Lavovi su životinje koje su odavno označene kao neprikosnoveni vladari afričkih savana i “kraljevi životinja”. Međutim, lavovi žive u grupama koje su uglavnom sastavljene od ženki zaduženih za brigu o najvažnijim stvarima.

Ono što lavove izdvaja od ostalih mački, i zbog čega su i postali poznati je upravo način života o kom lavice brinu – zajednica srodnih ženki i mladunčadi koji love i vode računa jedni o drugima.

Pripadnice istog čopora su povezane od mladosti. One se rađaju zajedno, a prema tvrdnjama naučnika i ostatak života provode skupa jer dvije trećine ženki do smrti ostaje u čoporu u kom je rođena

Ipak, čini se da pored ljudi čak ni dobro razvijena ženska zajednica uspješnih lovaca sa čvrstim čeljustima i oštrim kandžama nije sigurna kad je opstanak u pitanju. U posljednje tri generacije, njihov broj u Africi je opao za 40 odsto.

Ugroženoj vrsti sa crvene liste Međunarodne unije za očuvanje prirode prijeti gubitak staništa, manje plijena, kao i preventivna ubistva zbog zaštite ljudi i stoke.

Pčelinja kraljica

Ova jedinstvena kraljica – matica, poznata je po sposobnosti da položi i do 1500 jaja dnevno, što je svrstava u primjer matrijarhata u kom je sve podređeno njoj zbog reprodukcije. Svakodnevno je njeguje čitava armija pčela radilica. Oni o njoj pažljivo brinu, dotjeruju je i kontrolišu šta će da jede.

Tokom njene larvalne faze, oni će je hraniti matičnim mlečom – supstancom bogatom hranljivim materijama. Dok u periodu rojenja kolonije, marljivi pčelinji radnici će se pobrinuti da bude na dijeti kako bi mogla da preleti veliku udaljenost i tako započne novi život.

Podaci govore da naš svaki treći zalogaj hrane zavisi direktno od pčela i njihovog oprašivanja. Međutim, oprašivači su u izumiranju, a neki podaci sugerišu da ako se ovaj trend nastavi – postoji mogućnost i našeg nestanka.

Strogi morski matrijarhat

Pogrešno smatrani kitovima, ovi veliki delfini se mogu naći u svakom okeanu na planeti. Orke su jedni od najrasprostranjenijih sisara na svijetu čije ponašanje se razlikuje od jata do jata.

Međutim, glavna karakteristika ovih inteligentnih morskih bića je čvrsta matrilinearna povezanost unutar grupa. Drugim riječima, vođstvo unutar grupe se prenosi sa majke na ćerku. Orke su rijetke životinje za koje je utvrđeno da prolaze kroz menopauzu i da dožive do 90 godina u divljini.

Potvrđeno je da starije ženke prenose dragocjena iskustva koja stiču za vreme svog dugog života, kao i složena znanja o resursima hrane i društvenim navikama. Ovo za njih predstavlja veliku razliku između života i smrti, jer naučne studije tvrde da mladunčad koja odrastaju uz svoju baku imaju veću šansu da prežive.

Pored baka, o njihovom vaspitanju brinu i majke, koje ih disciplinuju uz pomoć udaranja repa o površinu vode i škrgutanja zuba u slučaju da im se ne dopada ponašanje svojih potomaka.

Sa sve većom ljudskom aktivnošću, orke se suočavaju sa brojnim rizicima. Među njima spadaju i upetljavanje u ribarske mreže kao i nedostatak hrane zbog komercijalnog lova.

Zbog buke u okeanima koja potiče sa brojnih brodova, one sve češće imaju problem sa eholokacijom koja za njih predstavlja jedan od bitnih faktora za opstanak.

Kraljice piskutavog osmeha

Tačkaste hijene žive u čoporima koji broje i do 80 članova, a njihovi predvodnici su alfa ženke. Tokom vremena, ženke su evoluirale i postale veće od mužjaka. To je donekle odgovori na pitanje zašto se baš one pitaju za sve. Obavljaju većinu lova, diktiraju društvenu strukturu i odgajaju mladunčad.

Baš kao i lavice i one skoro uvek ostaju u klanu u kom su rođene, nasljeđujući rang od svoje majke. Njihova legla uglavnom broje dva ili tri mladunca koji se od rođenja nadmeću za dominaciju.

Sa druge strane, mužjaci uglavno odlaze iz legla i pridružuju se drugim čoporima.

Ova matrijahalna struktura prema tvrdnjama naučnika pogoduje održavanju genetske raznolikosti – dominantni mužjaci mogu da imaju velik i nesrazmeran broj mladunaca u jednom čoporu, za razliku od dominantnih ženki koje mogu da rađaju određen broj.

Životinjski monarhisti

Odrasli slonovi i njihovi mladi žive u bliskim porodičnim grupama koje uglavnom predvodi najstarija i najveća ženka. Baš kao i u monarhiji, slonovi poznaju čin sukcesije. Odmah nakon smrti matrijarha, njena najstarija žerka zauzima mesto vođe.

Ženke aktivno učestvuju u odgajanju i podučavanju mladih, a zabilježeni su brojni slučajevi kada starije pripadnice krda uduženim snagama pomažu u odbrani mladunčeta. Matrijarh je osnova porodice slonova i odgovorna je za odbranu i brigu svakog pojedinačnog člana. I, baš kao i naše majke, prenose riznicu znanja koje su stekle tokom života.

Neke studije sugerišu da se ne kaže uzaludno kako se mudrost stiče sa godinama. Naime, stariji slonovi su bili bolji u procjenama pred prijetnjama od strane predatora nego mlađi članovi, što ih je činilo efikasnijim u zaštiti grupe.

Afrički šumski i slonovi iz savane su kritično ugroženi zbog ilegalne trgovine slonovačom. Gubitak staništa, sukobi i klimatske promjene su takođe bitni faktori koji ugrožavaju ovu vrstu. Njima je potrebno i do 300 l vode dnevno a visoke temperature i suše direknto ugrožavaju njihov opstanak.

Kralj Džulijan je u stvari kraljica Džulija

Na svijetu postoji oko 100 vrsta lemura, a kod većine ženke imaju dominantnu ulogu. Ovo je jedina vrsta primata kod kojih je zabilježeno da su mužjaci i ženke približni po veličini.

Ženke lemura svoju dominaciju iskazuju po načinu na koji obilježavaju teritoriju unutar grupe. Takođe, zabilježeno je da one s vremena na vrijeme otimaju hranu od mužjaka i izbacuju ih iz “kreveta”.

Trećina divljih vrsta je kritično ugrožena zbog lova i klimatskih promjena. Ako se ovaj trend nastavi, studije sugerišu da će se 57 vrsta lemura suočiti sa borbom za opstanak do kraja ovog vijeka.

Ženska hipi komuna

Bonobi su jedina vrsta velikih majmuna u čijem društvu glavnu riječ vode ženke. Zabilježeno je da je hijerarhija između muškaraca i ženki uravnotežena ali da na njenom vrhu stoji starija ženka.

One su veličinom manje od mužjaka, stoga umjesto fizičkom snagom ženke rang stiču iskustvom. Ovo se prije svega ogleda u težnji za sticanjem iskustva i saveza sa ženkama unutar grupe.

Pozanto je da se ženke bonabo majmuna udružuju protiv mužjaka koji su povrijedili ili uplašili drugu ženku iz njihovog čopora. Što spriječava mužjake da dominiraju uz upotrebu sile.

Krivolov i gubitak staništa su ključne prijetnje koje ugrožavaju opstanak ove vrste iz šuma Demokratske Republike Kongo.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.