Ukrajinska borba za slobodu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ilustracija: Thomas Artur Bolek
Ilustracija: Thomas Artur Bolek
Nikada Ukrajina i Ukrajinci nisu imali težu borbu protiv neprijatelja koji nema milosti.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Sto trinaesti dan rata u Ukrajini, obilježava beskonpromisna borba Ukrajinaca za odbranu svoje države. Ruski agresor ruši, pali, pljačka, ubija, siluje i uništava identitet, kulturu, jezik i crkvu u Ukrajini. Glavni cilj Rusije u njezinoj invaziji na Ukrajinu je zaštititi samoproglašene narodne republike Donjeck i Lugansk, izjavio je zvaničnik Kremlja Dmitrij Peskov. ,,Uopšteno, zaštita republika glavni je cilj specijalne vojne operacije”, rekao je. Ovo je samo jedna u nizu brutalnih laži politike zvanične Rusije i Crvenog (krvavog) Kremlja. Dvije odcijepljene regije okupirali su proruski separatisti od 2014., iako su dijelovi Luganjska i Donjecka još uvijek pod kontrolom Ukrajine.

Ruski oligarh i diktator Vladimir Putin iznio je neutemeljene tvrdnje o genocidu od strane Ukrajinaca u ovim regijama. Glavni fokus ruskih snaga sada je na zauzimanju ostatka ovih regija. Ukrajinska policija je pokrenula krivičnu istragu o ubistvima više od 12.000 Ukrajinaca širom zemlje tokom rat sa Rusijom, a vlasti u regionu Kijiv, u blizini gradića Buča, saopštile su da su otkrile tijela nekoliko žrtava kojima su ruke bile vezane na leđima. ,,Pucanje u koljena nam govori da su ljudi bili mučeni. Ruke vezane na leđima govore da su ljudi dugo držani i da su neprijateljske snage od njih pokušavale da dobiju nekakve informacije”, rekao je Andrij Nebitov, načelnik kijivske regionalne policije, prenosi AP.

Od povlačenja ruskih trupa iz regiona krajem marta, vlasti tvrde da su otkrile tijela 1.316 ljudi. Zvaničnik policije Igor Klimenko rekao je da se vode krivične istrage o smrti više od 12.000 Ukrajinaca i ocijenio da su masovna ubistva počinjena snajperskom vatrom iz tenkova i oklopnih transportera. Tijela su pronalažena kako leže na ulicama, u kućama i u masovnim grobnicama, rekao je on. . Rusija je više puta tvrdila da ne napada civile, ali veliki broj izvještaja pokazuje da su stanovnici ubijeni i u neselektivnim napadima i u ciljanim napadima o ratnim zločinima i novijem genocidu nad Ukrajinom i Ukrajincima tek će se pisati.

Nikada Ukrajina i Ukrajinci nisu imali težu borbu protiv neprijatelja koji nema milosti. Evropa je jedinstvena po pitanju podrške Ukrajini, no Rusija ne želi odustati od svojih velikodržavnih projekata i ideje ,,Ruskog svijeta” krvi i tla. Najopasnija faza rata tek počinje – i dugo će potrajati. SAD i Velika Britanija, isporučuju Ukrajini oružje velikom brzinom. Time su pomogli Ukrajini i spriječili njen poraz. Zato prva lekcija od početka rata u Ukrajini glasi: brze pošiljke oružja spašavaju živote. Ruski ciljevi sada su jasni: kratkoročno i srednjeročno Rusija želi okupirati veliki dio Ukrajine, odsjeći zemlju od pristupa moru i izbrisati u njoj sve što je ukrajinsko. Ako uspiju, druge zemlje u istočnoj Evropi bit će izložene ucjeni da se povinuju željama Moskve, u suprotnom će rizikovati rat to je Putinova politika.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak odgovorio je danas jednom od najbližih saradnika ruskog predsjednika (diktatora) Dmitriju Medvedevu, odbacivši njegove navode da Ukrajina možda neće postojati za dvije godine. „Kada bi ruski imperijalizam imao lice, to bi bio Medvedev. Mali čovjek sa ogromnom nesigurnošću, koji baca otrov prema Ukrajini ili prijeti svijetu jer je to jedini način da se afirmiše. Ukrajine je bilo, ona postoji i biće je. Pitanje je gdje će Dmitrij Medvedev biti za dvije godine“, napisao je Podoljak na Tviteru. Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije i bivši ruski predsjednik i premijer, izjavio je: Da Ukrajina za par godina „možda više neće postojati na mapi svijeta“. To je česta i mračna želja svih onih koji dijele Putinovu sudbinu na mapi Evrope koju bi rado prekrojili sa svim svojim intresima i krvavim ciljevima.

PUTINOVI SNOVI O VELIKOJ RUSIJI

Tokom proteklih nekoliko mjeseci Vladimir Putin je nudio razne neobične izgovore za svoju invaziju na Ukrajinu. U različitim periodima on je za rat krivio sve od širenja NATO-a do imaginarnih nacista, dok je takođe iznosio potpuno neutemeljene tvrdnje o zapadnim zavjerama za invaziju na Rusiju i ukrajinskim planovima za nabavku nuklearnog oružja. Stvarnost je, kako se sada pokazuje, znatno manje razrađena i beskrajno jezivija, navodi Piter Dikenson, urednik Ukraine-Alert servisa u Atlantskom savjetu, osvrćući se na ovonedeljnu izjavu Putina i poređenje sa Petrom Velikim.

Putin je pokrenuo najveći evropski sukob od Drugog svjetskog rata iz prostog razloga što želi da osvoji Ukrajinu, navodi Dikenson. Inspirisan starim carevima, Putin ima za cilj da slomi svog susjeda i inkorporira ga u novo rusko carstvo. Putin je elaborirao svoju imperijalnu viziju tokom događaja 9. juna u Moskvi povodom obilježavanja 350. rođendana ruskog cara Petra Velikog. Zemlje oduzete od Švedske tokom Velikog severnog rata su istorijski bile ruske i Petar ih je samo vraćao njihovim pravim vlasnicima, naveo je Putin. ,,Očigledno, sada je i naša odgovornost da vratimo (rusku) zemlju“, rekao je on prošle nedelje pred mladim preduzetnicima i naučnicima jasno govoreći o tekućoj invaziji na Ukrajinu.

Putinovi napori da ,,vrati” ukrajinsku zemlju Rusiji nisu počeli invazijom 24. februara. Sadašnja kampanja imperijalnog osvajanja zapravo je počela osam godina ranije ruskim preuzimanjem ukrajinskog poluostrva Krim, koje je Putin zauzeo u munjevitoj vojnoj operaciji koja je zauzela prednost političke paralize u Kijiivu neposredno nakon Evromajdanske revolucije 2014. Ako Putin ne bude odlučno poražen u Ukrajini, sigurno će ići dalje u svojoj misiji „vraćanja“ izgubljenih ruskih zemalja. Spisak nekadašnjih ruskih imperijalnih posjeda koji bi potencijalno mogli da postanu mete je opsežan i uključuje Finsku, baltičke države, Poljsku, Bjelorusiju, Moldaviju, Gruziju, Jermeniju, i nacije centralne Azije.

Ne mogu se u potpunosti isključiti budući ruski napadi na bivše zemlje Centralne Evrope Varšavskog pakta. No bez obzira na sve Ukrajina i Ukrajinci će se boriti do zadnjeg vojnika i neće dozvoliti da Rusija bude ta koja će svojom zločinačkom politikom biti i dalje domoinantna sila u Evropi. Rusija se uvjek sa nipodaštavanjem i teritorijalno-imperijalnim pretenzijama odnosila prema drugim narodima i jednom tome mora doći kraj.

Slava svim šćerima i sinovima palim u odbrani Ukrajine – slava Ukrajini!

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.