BiH i briselski krešendo

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Sarajevo ga je podržalo, Banjaluka polovično a Mostar odbio.
Flickr
Flickr
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Većina učesnika sastanka u Briselu, koji je trajao više od osam časova, prihvatili su dokument: Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne BiH. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, okupio je 12, od pozvanih 15 lidera parlamentarnih stranaka u BiH, kako bi postigli saglasnost o ključnim pitanjima za funkcionisanje BiH.

U prihvaćenom dokumentu, o kojem se izjašnjavalo usmenim putem, ponavlja se predanost za očuvanje stabilne, suverene, nezavisne i funkcionalne BiH, te izražava predanost reformama, naročito onim koje unapređuju evropske integracije BiH.

Opozicija iz RS odbila dokument

Kako je saopšteno iz Evropskog savjeta, sporazum su prihvatili, Milorad Dodik (SNSD), Petar Đokić (SP), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Šefik Džaferović (član Predsjedništva BiH, SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

Protiv su bili lider DNS-a Nenad Nešić, kao i predsjednik PDP-a Branislav Borenović. Nešić smatra da dokument nije u interesu RS i da je u suprotnosti sa stavovima Narodne skupštine.

“Niko od nas nema pravo da se obaveže da će sprovoditi političke i neustavne odluke Ustavnog suda BiH, kojima se derogira i razvlašćuje Republika Srpska, suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Zar da potpišem da ćemo dati našu državnu imovinu, rijeke, šume? Moja ruka to potpisati neće”, rekao je Nešić, podsjećajući da je Narodna skupština još 2009. godine utvrdila platformu za promjene Ustava BiH, kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava.

Iako se najvećom preprekom smatralo definisanje sukoba u Ukrajini, jer su predstavnici iz RS prije sastanka odbili da osude Rusiju, najviše pažnje je izazvao upravo dio koji se odnosi na implementaciju odluka domaćih i međunarodnih sudova, kako bi država funkcionisala. Dodik, koji je bio najveći protivnik na početku sastanka, prema riječima drugih učesnika, prihvatio je sporazum. Ipak, sudeći po reakciji nakon sastanka, teško da se može očekivati primjena ovog dokumenta u praksi.

“Ništa nije potpisano”, poručio je Dodik, kratko nakon sastanka.

Čoviću odbijena konstitutivnost

Sporazum nije podržao ni Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, iako je bio u Briselu. Razlog nedolaska bile su prvo stomačne tegobe, zatim odbijanje da se sastane u istoj prostoriji sa kako je rekao “dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH”. Sporazum na kraju nije podržao jer u njega nije uvrštena odredba o konstitutivnosti.

“Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma”, napisao je Čović na tviteru.

Komšić je nakon sastanka rekao da dokument u osnovi nije loš, iako nije potpisan, te da pozdravlja definisanje implementacije svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

“Prihvatio ga je na kraju i Dodik, valjda iz straha od sankcija. Istina, Dodik se mnogo mučio, prvo je prihvatio, pa odbio i na kraju prihvatio”, rekao je Komšić. Čovićevo odsustvo sa sastanka komentarisao je ovako: “A to što su protiv oni koji dobacuju iz hotelskih soba jer se ne razgovara isključivo o njihovim željama, to je njihov problem” rekao je Komšić.

Na kraju je, koalicija okupljena oko SNSD-a prihvatila dokument sa izdvojenim mišljenjem oko dijela koji se odnosi na osudu Rusije zbog rata u Ukrajini, što je u dokument ubačeno kao fusnota.

Izbori, VSTS, Altea

Dokument, Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, definiše opredjeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske  Bosne i Hercegovine. Takođe, obavezuju se na poštovanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora. Naglašava se važnost sprovođenja reformi, koje unapređuju evropske integracije BiH.

Mir i stabilnost, misija Altea, sprovođenje oktobarskih izbora,  donošenje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu najkasnije šest mjeseci nakon izbora , osnovni su ciljevi dokumenta.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.