Heterohromija

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Istorija je zabilježila da su neke značajne ličnosti imale ovaj genetski poremećaj. 
Od Aleksandra Velikog do Dejvida Bouvija – šta je heterohromija_62a55d87a963f.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Heterohromija oka je različita boja dužica, prouzrokovana viškom ili manjkom pigmenta melanina. Mnogo je češća u životinjskom svijetu nego kod ljudi, ali je zabilježeno da su ovaj jedinstveni genetski poremećaj imale i neke od značajnih ličnosti u ljudskoj istoriji.

Riječ heterohromija potiče iz starogrčkog: heteros (različit) i hroma (boja).

Heterohromiju oka, kao ljudsku karakteristiku, prvi je opisao Aristotel, a nazvao ju je heteroglaukos. To je bezopasna genetska mutacija koja utiče na način na koji se pigment razvija u dužicama oka neke osobe, ali takođe može biti posljedica povrede ili bolesti kasnije u životu. Može biti potpuna i parcijalna. U potpunoj, jedno oko je potpuno različite boje od drugog, dok su kod parcijalne različite boje samo dijelovi dužice.

Istorija je zabilježila da su neke značajne ličnosti imale ovaj genetski poremećaj. Vizantijski car Anastasije Prvi imao je nadimak „dikoros”, što znači „ima dvije zenice”. Prema opisima istoričara, desno oko mu je bilo svijetloplavo, dok je lijevo bilo tamno, i to je bilo izuzetno atraktivno. Najčuveniji primjer je svakako Aleksandar Veliki. Rana književna obrada njegovog života pripisuje mu heterohromiju – da mu je jedno oko bilo plavo, a drugo smeđe ili zeleno. Međutim, ne postoje pouzdani istorijski izvori da je najveći vojskovođa svih vremena zaista bio jedinstven i po toj fizičkoj karakteristici.

I jedan od najvećih genija u istoriji, njemački pjesnik, romanopisac, naučnik i državnik Johan Volfgang Gete, takođe je imao oči različite boje. Od savremenika, možda je najpoznatiji primjer jednog od najvećih britanskih rok muzičara Dejvida Bouvija, koji je oduvijek plenio pažnju i svojim neobičnim izgledom, sa jednim plavim i jednim tamnim okom.

Heterohromija je mnogo češća u životinjskom svijetu nego kod ljudi. Posebno je karakteristična za neke rase pasa i mačaka.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.