Velikosrpski redar u Prijedoru

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Zabraniti medijima i Premijeru F BiH da im se obrati, jeste udar na slobodu govora, na pravo medija da dođu do informacije, na pravo javnosti da sazna istinu.
4E53B3DD-4849-490F-BD88-E1905E7977C4
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Još jedna u nizu bošnjačkih samodestrukcija, samoobmana, samoponiženja dogodila se u Prijedoru na obilježavanju Dana bijelih traka, kada je izvjesni “redar” Edin Ramulić uzeo sebi za pravo da zabrani zvaničnicima da daju izjave za medije, uz to siktući govor mržnje.

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru, na sjećanje kako je srpski agresor po uzoru na naciste, naredio građanima Prijedora nesrpske nacionalnosti da pri izlasku iz kuće stave na ruku bijele trake, a kuće označe bijelim čaršafima kako bi se označili i time olakšali put zločincima, da žrtve u najtežim mukama pošalju smrt.

Danas bi trebali sa posebnim pijetetom sjećati se žrtava, pričati o obimu srpskih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora, o stotinu dvoje ubijene djece, o zloglasnim logorima smrti, o razmjerama zločina koji ima sve karakteristike genocida, o odluci vlasti u Prijedoru da zabrane obilježavanje Dana bijelih traka.

Međutim, da skrene pažnju sa suštine pobrinuo se velikosrpski slugan i bjelosvjetsko spadalo Edin Ramulić, koji je u stilu primitivca svjetskog kalibra, onemogućio Premijeru BiH Fadilu Novaluću da govori za medije koji su od njega tražili izjavu.

Očigledna namjera Ramulića nije bila depolitizirati skup sjećanja, nego služiti velikosrpskoj politici negiranja genocida, prekrajanja historije i na kraju poniženje žrtava genocida, a sve za vlastitu korist i dodvoravanje onima koji su sljedbenici politike genocida.

Edin Ramulić godinama se u Prijedoru nameće kao neki aktivista i neko ko se kao za nešto treba pitati. Mnogi izražavaju nezadovoljstvo njegovim javnim istupima koristeći prijedorske žrtve. Danas ovim činom bestidno je potvrdio prijethodne tvrdnje, i udario na pravo žrtava na istinu, pravo na kulturu pamćenja i promociju istine o genocidu nad nesrpskim građanima Prijedora. Ramilić je svojim nedoraslim i necivilizaicijskim postpukom udario na nevine žrtve, na javnom mjestu ponizio sve preživjele žrtve genocida, ali i osramotio prijedorske dobre domaćine koji itekako dobro drže do gostiju koji ih posjete, posebno u ovako teškim danima. Jasno je, Ramulićevo skretanjem medijske pažnju sa današnjeg Dana Bijelih traka, i tako jadnim i primitivnim činom svrstao se na stranu velikosrpskog okupacionog Kriznog štaba koji su proglasom 31. maja 1992. naredili Bošnjacima i Hrvatima da prilikom izlaska na javna mjesta obavezno da se na nadlaktici “žigošu” bijelom trakom, kako bi genocidno orgijanje moglo da se odvija po planu srpskog agresora i svih onih koji su izvršavali naredbe zločina genocida.

Ne treba biti nešto previše pametan da bi se skontalo da ovakvi potezi nisu spontani nego dobro osmišljeni i pripremljeni u brlozima uz čvarke i brlju, i da se iza ovakvog primitivizma krije služenje velikosrpskoj ideologiji. Ramulićeva puna usta žrtava ustvari samim današnjim činom potvrđuje da nastoji istinu o genocidu staviti u službu onih koji su formirali logore smrti i genocid izvršili.

Zabraniti medijima i Premijeru F BiH da im se obrati, jeste udar na slobodu govora, na pravo medija da dođu do informacije, na pravo javnosti da sazna istinu, na kraju udar je ovo na dostojanstvo čovjeka koji je došao da oda počast žrtvama genocida.

Bošnjacima pored ovakvih ko Ramulić neprijatelji nisu potrebni. Onaj ko je radi ličnog populizma i dodvoravanja zločincima, spreman prodati istinu o genocidu i pravo žrtve na istinu mora biti proglašen nepoželjnim na obilježavanjima na stratištima Bošnjaka, ali i na bilo kojem ukupljanju Bošnjaka, u domovini i dijaspori. Posebno Bošnjaci Prijedora moraju iz svih oblika organiziranja, pamćenja i sjećanja udaljiti ovog primitivca.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.