Može li Azerbejdžan da pomogne Evropi?

Skoro dve decenije Azerbejdžan radi na tome da postane značajan izvoznik gasa u Evropu, što je kulminiralo krajem 2020. puštanjem u rad Transjadranskog gasovoda (TAP) kojim azerbejdžanski gas ide kroz Grčku i Albaniju i preko Jadranskog mora do Italije.
President.az (Official website)
President.az (Official website)
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Rusija u invaziji na Ukrajinu koristi rakete i bombe, ali ima i drugo oružje, manje smrtonosno, ali ipak preteće, koje je usmerila ka ostatku Evrope – energiju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Usled gneva međunarodne javnosti zbog ničim izazvane agresije na Ukrajinu, Moskva je suočena s gomilom sve oštrijih sankcija. Budući da 40 odsto gasa koji koristi Evropska unija (EU) dolazi iz Rusije, Moskva je uzvratila. Predsednik Vladimir Putin najavio je da će “neprijateljske” zemlje morati da plaćaju takve isporuke u rubljama.

Ruska državna energetska kompanija Gazprom saopštila je 26. aprila da je obustavila isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, kao i da ih neće ponovo pokrenuti dok se uplate ne izvrše u ruskoj valuti, što je izazvalo negodovanje u EU i optužbe za “ucenu”.

Poljska, koja oko 45 odsto svog gasa pokriva uvozom iz Rusije, saopštila je da bi mogla da se “snađe” bez ruskog gasa. S druge strane, Bugarska, koja oko 73 odsto svog gasa uvozi iz Rusije, nagovestila je da će se suočiti s problemima.

U intervjuu francuskom dnevniku Mond (Le Mond) objavljenom 28. aprila, bugarski premijer Kiril Petkov je otkrio odakle bi njegova zemlja možda mogla da dobije deo gasa koji nedostaje – iz Azerbejdžana.

“Vrlo konkretno, nadamo se pomoći da što pre dobijemo azerbejdžanski gas”, rekao je Petkov.

Zvanično Baku nije komentarisao izjavu Petkova. Trenutno, Azerbejdžan isporučuje Bugarskoj do 300 miliona kubnih metara gasa godišnje, što nije značajna količina.

Skoro dve decenije Azerbejdžan radi na tome da postane značajan izvoznik gasa u Evropu, što je kulminiralo krajem 2020. puštanjem u rad Transjadranskog gasovoda (TAP) kojim azerbejdžanski gas ide kroz Grčku i Albaniju i preko Jadranskog mora do Italije.

TAP je poslednji deo Južnog gasnog koridora dugog 3.500 kilometara, koji pumpa gas iz gigantskog azerbejdžanskog polja Šah Deniz 2 u Kaspijskom moru.

Južni gasni koridor napravljen je da bi se diverzifikovalo snabdevanje prirodnim gasom EU i smanjio broj njenih članica koje imaju jedan izvor snabdevanja.

EU je 2021. uvezla ukupno 155 milijardi kubnih metara (bcm) gasa iz Rusije, najvećeg izvoznika gasa na svetu.

Većina potvrđenih rezervi prirodnog gasa u Azerbejdžanu, koje su u januaru 2021. procenjene na oko 60 hiljada milijardi kubnih stopa (Tcf), nalazi se u polju Šah Deniz.

Mada gas iz Azerbejdžana može da pomogne državama EU da se odviknu od ruskog gasa, količine u toj zemlji jednostavno nisu dovoljne da ga u potpunosti zamene.

“Kod gasovoda TAP, koji prenosi azerbejdžanski gas u Evropu, i drugih napora EU da smanji zavisnost od uvoza ruskog gasa uvek je bila reč o diverzifikaciji, a ne potpunoj eliminaciji i zameni ruskih isporuka”, objasnila je Alisa de Karbonel (Alissa de Carbonnel), zamenica direktora programa za Evropu i centralnu Aziju u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG).

“Ideja je da alternativni izvori energije – koliko god mali bili udeo u ukupnom uvozu – osiguraju da Gazprom ne bude u mogućnosti da iskoristi monopol nad bilo kojim tržištem”, navela je De Karbonel za RSE u imejl izjavi.

Da bi mogla da koristi više azerbejdžanskog gasa, Bugarska računa na završetak gasnog interkonektora Grčka-Bugarska (IGB), koji bi, kako mu ime govori, trebalo da poveže gasne mreže dve zemlje.

Kada gasovod bude pušten u rad, što je provizorno zakazano za kasnije ove godine, Azerbejdžan će prvi put početi da isporučuje Bugarskoj jednu milijardu kubnih metara gasa godišnje.

“Najoptimističnija prognoza je da će izgradnja biti završena do jula ove godine. Onda treba da se urade testovi i druge procedure. Da bi se pomoglo Bugarskoj da podmiri svoje hitne potrebe, azerbejdžanski gas može biti poslat čim se test završi, a druga papirologija može da se odloži. To će pomoći Bugarskoj da se u izvesnoj meri izbori s gasnom krizom koju je napravila Rusija”, rekao je bugarski energetski analitičar Martin Vladimirov za Azerbejdžanski servis RSE-a.

Konektor gasovoda će ići od grčkog grada Komotini do grada Stare Zagore u centralnoj Bugarskoj. Projekat procenjen na oko 240 miliona evra finansiraju zemlje učesnice i EU.

IGB će pored dovoda azerbejdžanskog gasa ponuditi i druge mogućnosti.

Petkov je rekao da bi Bugarska mogla da uzima gas iz Rumunije i šalje ga u Tursku, kao i nazad preko IGB-a, s nadom da bi i Bukurešt i Sofija mogli da smanje pritisak Rusije na tržište gasa.

U jeku rasta regionalnih tenzija, ali pre nego što su ruske snage krenule u invaziju na Ukrajinu 24. februara, Brisel i Baku su razmatrali povećanje isporuka azerbejdžanskog gasa u EU.

“Želimo da obim gasa izvezenog iz Azerbejdžana u Evropu dostigne 10 milijardi kubnih metara”, rekla je 4. februara u Bakuu komesarka EU za energetiku Kadri Simson na konferenciji za novinare posle razgovora s predsednikom Ilhamom Alijevim.

Takvo povećanje je važno u vreme “nestašica i rasta cena na tržištu energije”, rekla je ona.

Alijev je rekao da je Azerbejdžan prošle godine izvezao 19 milijardi kubnih metara gasa. To obuhvata 8,5 milijardi kubnih metara u Tursku i sedam milijardi kubnih metara u Italiju. Takođe je izvozio gas u Gruziju, Grčku i Bugarsku.

Ministar energetike Azerbejdžana Parviz Šahbazov rekao je u martu da njegova zemlja ima 2.600 milijardi kubnih metara rezervi prirodnog gasa, što je, kako je rekao, “dovoljno za njene susede i evropske zemlje”.

“Proširenje projekta Južni gasni koridor će definitivno početi i u tom smeru smo počeli dijalog s evropskim državama, zemljama Zapadnog Balkana i drugim zemljama istočne Evrope”, dodao je Šahbazov.

Azerbejdžan je izvezao 2,6 milijardi kubnih metara prirodnog gasa u Evropu u prvom tromesečju 2022. i očekuje se da će ove godine povećati isporuke gasa Evropi za 30 odsto.

Međutim, čak i povećani izvoz azerbejdžanskog gasa samo će pokriti deo potreba Evropske unije za gasom, a štaviše, nejasno je da li Azerbejdžan može da ispuni svoje veće izvozne ciljeve, rekla je de Karbonel.

“Proizvodnja u Azerbejdžanu opada poslednjih godina i potrebno je vreme da se to preokrene, pa kada TAP kaže da bi mogao da udvostruči svoj kapacitet na 20 milijardi kubnih metara godišnje za nekoliko godina, ostaje pitanje koji gas će napuniti takozvani Južni gasni koridor”, rekla je ona.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.