Putin i Parkinsonova bolest: Šta kažu ljekari?

Video koji je Kremlj objavio prošlog vikenda prikazuje Putina naizgled lošeg zdravlja. Neki komentatori i tabloidi tvrde da ima Parkinsonovu bolest. Šta kažu medicinski stručnjaci?
Sambhunath Majumder
Sambhunath Majumder
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Od američkog senatora Marka Rubija, preko univerzitetskih profesora – politologa, do britanskih tabloida, čini se da se mnogi dobro razumiju u zdravlje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tokom 12-minutnog video snimka sa sastanka sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, Putin je prikazan kako se pogrbljen čvrsto pridržava za sto, te kako udara nogom, dok mu je lice bilo primjetno natečeno.

Taj video uzburkao je duhove komentatora na društvenim mrežama, uključujući i bivšu poslanicu Konzervativne stranke Velike Britanije Luis Menš, koji su na Tviteru došli do zaključka da ruski predsjednik ima Parkinsonovu bolest.

Istu tvrdnju također su iznijeli i brojni britanski tabloidi. Njihovi tekstovi i drugi medijski sadržaji uključivali su komentare profesora strateških komunikacija, nekoliko političkih analitičara i stručnjaka za govor tijela. Ali među njima nije bilo ljekara.

Bez pregleda nema dijagnoze

To vjerovatno nije slučajnost.

“Pravi neurolozi to vjerovatno neće komentarisati jer su naučeni da nikada ne komentarišu zdravlje osoba koje nisu njihovi pacijenti”, rekao je za Dojče Vele Džon Hardi, neurogenetičar sa britanskog Instituta za istraživanje demencije.

Naglašavajući činjenicu da je on neurogenetičar, a ne neurolog, Hardi je podijelio svoje mišljenje o Putinovom zdravstvenom stanju kao neko ko se bavi proučavanjem bolesti mozga.

“Po mom mišljenju, nema znakova parkinsionizam”, kaže on. “On nije izgledao dobro… ali to nije Parkinsonova bolest.”

Rej Čaduri, neurolog sa Univerziteta u Londonu, slaže se s njim.

“Gledajući taj kratki snimak, ne mogu naći dokaze na temelju kojih bi mogao reći da kod Putina postoji parkinsonizam”, izjavio je Čaduri za Dojče Vele.

Parkinsonovu bolest i parkinsonizam je nevjerovatno teško dijagnosticirati i mogu se samo utvrditi detaljnim neurološkim pregledom te osobe, pojasnio je Čaduri.

“Oticanje lica ili drhtanje mogu biti uzrokovani mnogim razlozima, a ja nisam primjetio nikakvo drhtanje”, rekao je Čaduri.

Kerolajn Rasel, izvršna direktorica Parkinson’s UK, ponovila je Hardijeve stavove, kada su je pitali za stručno mišljenje o tom snimku. Ona je istakla da je Parkinsonova bolest kompleksno stanje sa preko 40 simptoma u rasponu od fizičkih do mentalnih, kao i da ju je zbog toga  nemoguće dijagnosticirati pomoću 12-minutnog videa.

“Ona na svakoga utiče različito”, rekla je Rasel. “Bez definitivnog dijagnostičkog testa, to je nešto što se može potvrditi samo nakon pregleda od strane neurologa ili specijaliste. Medijske i špekulacije u internetu su beskorisne.”

Šutnja iz Kremlja dovodi do neizbježnih špekulacija

Nije neuobičajeno to da ljudi špekulišu o zdravstvenom stanju najmoćnijih svjetskih lidera. Mediji su pomno pratili bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa koji je bio pozitivan na COVID-19 u 2020. godini, kao i epizode drhtanja bivše njemačke kancelarke Angele Merkel 2019. i operaciju debelog crijeva pape Franje tokom prošlog ljeta.

Već godinama iz Kremlja se ništa ne govori o Putinovom zdravstvenom stanju, što je novinare i politologe podstaklo da analiziraju svaki potez ruskog predsjednika, pokušavajući otkriti bilo kakav znak slabosti ili bolesti. Glasine u kojima se tvrdi da Putin ima rak štitne žlijezde, ozbiljne probleme s leđima, pa čak i psihozu, postale su dio standardnog medijskog diskursa vezanog za Putina.

To se pogoršalo tokom pandemije COVID-19, kada se Putin nalazio u potpunoj izolaciji, odbijajući da se približi drugim svjetskim liderima na globalnim samitima i konferencijama, te zahtijevajući od onih s kojima se susretao da se prije toga izoluju i testiraju.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru u Putinovoj režiji dovela je do toga da mediji i analitičari špekulišu da je Putin u izolaciji  većinu obaveštajnih podataka dobijao od nekolicine određenih osoba koje su možda govorile, a možda i nisu, punu istinu, te da je to moglo uticati da zapadne u stanje narcisoidne psihoze.

Čini se da su novinari prihvatili tu ideju kao način da objasne rusku ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu. Da li je Putin na samrti i želi li zahvaljujući tom ratu ostaviti svoj trag u istoriji, ili je uistinu vođen nekom vrstom psihoze – nema nikakvih informacija iz Kremlja i sve se temelji na špekulacijama.

I na kraju, niko – ni komentatori na Tviteru, ni neurolozi koji gledaju video klipove koje je Kremlj objavio, ni takozvani stručnjaci za Rusiju – ne znaju šta se dešava u Putinovom mozgu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.