Još jedan potres: Hercegovinu od većih razaranja spasio krš

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ovaj potres je pogodio kraj koji je, vjerojatno, najsiromašniji u cijeloj Hercegovini.
Još jedan potres: Hercegovinu od većih razaranja spasio krš_62674302d38f3.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Nažalost, serija razornih potresa koja pogađa naš dio svijeta (Albanija 2019. pa Zagreb i Banija 2020.) nastavila se u petak potresom od 5.7 stupnjeva po Richteru s epicentrom u Istočnoj Hercegovini koji je osim u samoj Hercegovini paniku izazvao i u dijelovima Dalmacije, Crnoj Gori i ostatku Bosne i Hercegovine. Istočna Hercegovina je izrazito aktivno seizmičko područje koje svakih nekoliko godina pogodi potres jačine od oko 5 po Richteru. No ovaj potres je bio ipak nešto jači i razorniji i nažalost uzrokovao smrt mlade žene u Stocu uslijed urušavanja dijelova brda na obiteljsku kuću u gradskom naselju Kukavac.

Stolac i Ljubinje su materijalno najviše stradali u ovom potresu. Osim odrona stijena, potres je izazvao veću materijalnu štetu na zgradama starije gradnje koje su obično s javnom namjenom poput sjedišta općine u Ljubinju ili školske zgrade u središtu Stoca. I dio starijih stambenih objekata je iseljen zbog narušene statike. Sreća u nesreći je što je Istočna Hercegovina rijetko naseljeno područje pa nije bilo više žrtava. Istovremeno kamen i krš koji su obično i krivi za tu rijetku naseljenost i, povijesno gledano, ekonomsku nerazvijenost ovog kraja, ovaj put su se pokazali kao bitan faktor u održavanju stabilnosti građevina i ublažavanju razornih posljedica. Naime, iako je hercegovački potres svojom jačinom odgovarao onom banijskom i zagrebačkom, nije prouzrokovao katastrofu upravo zbog, kako seizmolozi tvrde, krškog i stjenovitog tla koji je najsigurnija podloga u ovakvim slučajevima jer ublažava, odnosno sprječava dodatna razaranja. Istovremeno, kako su potresi u ovom kraju doista česti, obiteljske kuće se grade s dubokim temeljima s ciljem smanjenja efekata eventualnih podrhtavanja tla.

Ovaj potres je pogodio kraj koji je, vjerojatno, najsiromašniji u cijeloj Hercegovini. Uz rijetku naseljenost, povijesnu ekonomsku pasivnost, industrija koja se razvila tijekom socijalizma je i u Stocu i u Ljubinju uništena u tranzicijskim procesima o čemu najbolje svjedoče napuštene industrijske hale u ovom kraju koje se čak besplatno nude investitorima ne bi li pokrenuli bilo kakav biznis. Istovremeno, kao i u ostatku Bosne i Hercegovine, neplansko iskorištavanje prirodnih resursa je uzelo maha i to najčešće kroz izgradnju mini hidroelektrana što je izazvalo i bunt lokalnog stanovništva. Također, potres je ponovno pokazao da prirodne katastrofe “prkose” socijalnim strukturama i (etničkim) podjelama na kojima je zasnovana suvremena BiH. Slikovito, epicentar potresa je točno na “granici” između dva bosanskohercegovačka entiteta. Narod ovog kraja, i prije i nakon potresa, živjet će svoje živote i svakodnevne migracije, usprkos tim političkim demarkacijama. S druge strane političari će podjele nastojati naglasiti i podebljati što se desilo i ovaj put kada su se HDZ-ovi stolački gradski oci odbili sastati sa članovima predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem koji su posjetili potresom pogođeno područje. Paradoksalno, u susjednom Ljubinju, bez ikakvih problema primio ih je SDS-ov (Srpska demokratska stranka) načelnik općine Stevo Drapić i s njima obišao oštećenu zgradu općine.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.