Koliko posvećenost Ukrajini odvlači pažnju od drugih kriza?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Stručnjaci za humanitarnu pomoć zabrinuti su jer misle da bi solidarnost sa Ukrajinom mogla negativno uticati na druge krize u svijetu, za koje se izdvaja manje novca nego ranije.
Ilustracija: NastPlas
Ilustracija: NastPlas
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Prošle sedmice je šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokrenuo debatu o tome kako međunarodna zajednica različito tretira različite krize širom svijeta.

“Ne znam da li svijet zaista pridaje jednaku pažnju životima crnaca i bijelaca”, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za novinare u Ženevi.

Ne osporavajući koliko je važno posvetiti pažnju ratu u Ukrajini, istakao je kako se “ni djelić” takve pažnje ne pridaje krizi u etiopijskoj regiji Tigrayu, Jemenu, Afganistanu ili Siriji.

Njegovu zabrinutost dijele i drugi stručnjaci koji se bave humanitarnom pomoći  koji smatraju da bi odliv finasijskih i drugih resursa zbog rata u Ukrajini mogao naškoditi krizama u drugim dijelovima svijeta.

“Ne umanjuje se cijena ljudskih života i danak koji je uzeo rat u Ukrajini, ali količina resursa i pažnje koja se usmjerava prema Ukrajini nije ista kao prema drugim krizama poput one u Jemenu ili gladi koja pogađa zemlje na Rogu Afrike”, rekao je za DW Jeroen Kwakkenbos, viši savjetnik za humanitarnu pomoć u Oxfamu.

“Razumljivo je da mnoge evropske zemlje reaguju na rat u Ukrajini na način na koji reaguju. To je rat u neposrednoj blizini i one vide njegov direktan uticaj. Ali problem je u tome što to ide na uštrb drugih kriza, koje se šire”, smatra Kwakkenbos.

Šta je s drugim krizama?

Afganistanu su, nakon što su talibani prošle godine preuzeli kontrolu, uvedene sankcije i prekinuta humanitarna pomoć, što je dovelo do ozbiljne nestašice hrane. Građanski ratovi koji se vode u Jemenu, Etiopiji i Mijanmaru također su izazvali akutnu nestašicu hrane i raselili milione tokom proteklih godina.

Otkako je krajem februara Rusija napala Ukrajinu, sve je veći procjep između sredstava potrebnih za odgovor na ove krize i stvarno prikupljenog iznosa.

Prema navodima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), hitni poziv UN-a za humanitarnu potporu Ukrajini 2022. rezultirao je prikupljanjem 68,2% od zacrtanog cilja u visini od 1,14 milijardi dolara.

U međuvremenu, Jemen je finansiran sa samo 2,1% od zacrtanog UN-ovog  humanitarnog odgovora na krizu u ovoj zemlji, a Afganistan sa 13,5%.

Prošle godine, prije rata u Ukrajini, za Jemen je izdvojeno i finansirano 61,5% humantiarne pomoći iz UN-ovog plana dok je u Afganistanu ispunjeno 104,4% planiranih potreba za finansiranjem.

SAD, Njemačka, velika Britanija, Japan i druge zemlje EU-a kao što su Danska i Švedska su glavni finansijeri Ureda UN-a za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA). Kwakkenbos iz Oxfama istaknuo je kako je situacija u Ukrajini dovela do toga da neke evropske zemlje sada “preusmjerevaju sredstva iz drugih projekata humanitarne pomoći prema Ukrajini.”

Nedovoljno finansiranje drugih kriza “može dovesti do više nestabilnosti, što bi na kraju moglo zahtijevati čak i više sredstava, veći odgovor i više ulaganja u smještaj izbjeglica”, rekao je za DW Bram Frouws, voditelj Mixed Migration Centra.

Međutim, na konferenciji za novinare u Ženevi prošlog mjeseca, Jutta Urpilainen, povjerenica EU za međunarodna partnerstva, insistirala je na tvrdnji “da EU nije zaboravila ostatak svijeta”.

Koji faktori utiču na budžete za pomoć?

I dok zemlje početkom godine  određuju svoja izdvajanja za humanitarnu pomoć u svjetlu mogućih katastrofa, Kwakkenbos pojašnjava i kako različiti  interesi u tome imaju ključnu ulogu.

“Imate postojeće međunarodne obaveze, gdje je većina bogatih zemalja u svijetu rekla da će donirati 0,7% svog bruto društvenog proizvoda za razvoj. Imate stare postkolonijalne veze koje mogu utjecati na to. Imate vanjskopolitička očekivanja, a onda imate stvarne potrebe. Svi ti faktori kreiraju razvojnu politiku koja pokušava zadovoljiti potrebe koje proističu iz različitih kriza”, rekao on za DW i istakao kako “medijski izvještaji također diktiraju kako svijet reagira na krize”.

Prema pisanju časopisa Journal of International Humanitarian Action za 2021., mediji imaju značajnu ulogu u određivanju napora u pružanju humanitarne pomoći. U izvještaju, koji ispituje učinke medijskog izvještavanja o izbjegličkoj krizi etničke skupine Rohinja iz Mijanmara, navodi se kako izvještavanje između 2010. i 2020. nije bilo dovoljno snažno da uzburka svijet i natjera svjetske lidere da nametnu sankcije odgovornima kako bi se zaustavilo nasilje.

Kwakkenbos je primijetio kako je medijsko izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu privuklo pozornost svijeta i potaknulo kampanje finansiranja kao I da su građani širom svijeta pokrenuli vlastite akcije donacija za podršku Ukrajini.

Eksperti za humanitarnu pomoć u Jemenu smatraju da medijsko izvještavanje o ovoj zemlji ne daje potpunu sliku krize kao izvještavanje o Ukrajini, što utiče na humanitarnu pomoć.

Maysaa Shuja Al-Deen, saradnica Sana centra, rekao je za DW kako Huti, koji se od 2004. bore protiv većinske sunitske vlade u Jemenu i koji su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom zemlje 2014., odlučuju o tome kako će se pomoć distribuirati u zemlji. “Poznajem obitelji u Jemenu, čiju djecu regrutiraju Huti I koje za to dobivaju dobar dio humanitarne pomoći. Ali oni koji ne šalju svoju djecu na regrutaciju ili nemaju djecu, nisu primatelji pomoći. To je nešto poput crne rupe I o tome ne možete naći dovoljno informacija u medijima”.

“Humanitarna je obaveza zapadnih zemalja obratiti pozornost na Jemen kao što to rade sa Ukrajinom, ali za ovu potporu potrebna je pomoć ljudima na terenu, razumijevanje krize i angažman više lokalnih nevladinih organizacija”, dodala je Maysaa Shuja Al-Deen.

Rješenja za pomoć nedovoljno financiranim kriznim zemljama

U nastojanju da se pronađu rješenja za nastavak pomoći nedovoljno finasiranim zemljama koje potresaju krize Kwakkenbos iz Oxfama smatra da bi način na koji se definiraju partnerstva među zemljama mogao promijeniti situaciju.

“U Evropskoj uniji godina je počela tako što je na samitu EU-Afrička unija zatraženo da finansiranje humanitarnih potreba u Africi bude prioritet. Rat u Ukrajini promijenio je taj plan. Sada se Ukrajina kao zemlja na evropskom tlu kojoj je potrebna pomoć, tretira drugačije. S Afrikom je EU, po sopstvenim navodima, prešla s razvojne pomoći na partnerstvo. Ali to je nonsens. Dokle god imate jednu stranu s gotovinom, a drugu stranu koja traži gotovinu, uvijek će postojati neravnopravno partnerstvo među zemljama”, kaže Kwakkenbos. „U sektoru humanitarne pomoći sada počinjemo razmišljati o tome na koji način bismo mogli promovirati zemlju-partnera da sama preuzme poslove u sferi razvoja i finansija i da to sve bude u okviru regulative kako dekolonizirati razvojnu saradnju prelaskom s ideje dobročinstva na koncept pravednosti”, zaključuje saradnik Oxfama.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.