Nova crnogorska Vlada pod uticajem Zapada

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Crna Gora trebalo bi uskoro da konačno dobije novu, manjinsku Vladu, premijera Dritana Abazovića. Očekuje se da će snažnije nego do sada slijediti Zapad u sukobu sa Rusijom.
Nicolas Raymond, Flickr
Nicolas Raymond, Flickr
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Poslije tri mjeseca blokade institucija, dugih pregovora i međupartijskih uslovljavanja, Crna Gora bi naredne sedmice ili najkasnije početkom maja trebalo da dobije novu, manjinsku Vladu, premijera Dritana Abazovića.

Za formiranje nove Vlade ostaje još jedan proceduralni korak koji je potreban novoj većini. Pošto Skupština Crne Gore nema predsjednika od februara a dva potpredsjednika iz DF-a odbijaju da zakažu sjednicu na kojoj bi se izabrao Abazovićev kabinet, očekuje se da će to uraditi treći potpredsjednik iz Bošnjačke stranke. Nova Vlada trebalo bi da bude izabrana na sjednici na Cetinju.

Samo 16 od 81 poslanika

Abazović, koji je potpredsjednik odlazeće Vlade Zdravka Krivokapića, srušio je Vladu u parlamentu uz pomoć opozicije početkom februara i napravio prekompoziciju na političkoj sceni za koju tek treba da se vidi kako će i koliko dugo funkcionisati.

Novu Vladu činiće Abazovićeva koalicija „Crno na bijelo”, predvođena njegovom UROM kao i prosrpska Socijalistična narodna partija (SNP), koja je i do sada bila dio vladajuće većine. Tu su, međutim, i sada opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) i partije manjina – Bošnjačka stranka, albanske partije i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI).

To je svega 16 od 81-og poslanika u parlamentu ali će podršku Vladi sa 30 poslanika dati Demokratska partija socijalista (DPS), predsjednika države Mila Đukanovića, koja je nakon 30 godina vlasti prešla u opoziciju 2020.

U opoziciju se sele prosrpski Demokratski front kao i Demokrate doskorašnjeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića, a tamo ostaju i prozapadne Socijaldemokrate (SD), iako su i one bile u igri za novu Vladu.

Analitičarke sumnjičave prema najavi Abazovića

Dosadašnja Vlada bila je nestabilna, uz stalne svađe sa parlamentarnom većinom, što je na kraju i koštalo pada. Iako Abazović najavljuje da će nova Vlada deblokirati procese u državi, analitičarke s kojima smo razgovarli – su sumnjičavi.

„Imajući u vidu otežan proces formiranja manjinske Vlade, stalna uslovljavanja, kao i razlike u prioritetima partija koje će biti u novoj Vladi ili je podržavati – teško je očekivati značajnije poboljšanje u odnosu na dosadašnju Vladu i parlamentarnu većinu”, kaže za DW Milena Bešić, direktorka Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), think-tanka sa sjedištem u Podgorici.

Politička novinarka lista „Vijesti” Biljana Matijašević kaže da će nova vlada imati mnogo više resora nego prethodna, što će sigurno povećati budžetski deficit Crne Gore.

„Takođe, u Vladu ulaze partije koje imaju 16 poslanika, a dobiće 20 ministarskih mjesta, tako da je to malo apsurdno, da ne kažem smiješno. Najavljeno je da će u vladu ući i partija koja nije prešla cenzus na izborima, pa se šalje loša poruka biračima: Šta ćete na birališta, kada je sve rezultat dogovora i partijskih interesa”, kaže Matijašević za DW.

Vlada više prozapadna nego do sada

Abazović je kao prioritete Vlade najavio vladavinu prava i ekonomski razvoj. Čeka ga i komplikovan proces deblokade pravosuđa i borba s ekonomskom krizom i talasom poskupljenja. Pred njim je težak zadatak da pomiri apetite programski različitih partija u Vladi pa će morati da balansira u vjerskim i etničkim pitanjima, koja i dalje duboko dele Crnu Goru.

Nova manjinska Vlada rezultat je i snažnog uticaja Zapada, koji se posebno pojačao nakon ruske agresije na Ukrajinu, slažu se Bešić i Matijašević.

Dosadašnja Vlada, iako je stalno ponavljala da je prozapadna, tek iz trećeg pokušaja uvela je sankcije Rusiji a neki ministri nisu htjeli da glasaju za tu odluku.

„U tom smislu, logično bi bilo očekivati da nova Vlada u odnosu na Rusiju slijedi preporuke EU partnera, međutim s obzirom da će skoro trećinu ministarskih pozicija pokrivati predstavnici SNP-a, teško je očekivati da će ova Vlada biti više prozapadna od aktuelne”, smatra Bešić.

Matijašević je drugačijeg mišljenja: „Sigurno je da će nova vlada biti više prozapadna, jer očekujem da se ministri iz SNP-a, iako većinom prosrpski orjentisani, neće suprotstavljati takvoj politici, jer su bili svjesni u kakvu Vladu ulaze, a takođe su im bitne funkcije. Ruska agresija je uticala i na jačanje uticaja DPS-a i Đukanovića, koji se međunarodnoj zajednici ponovo nametnuo kao faktor stabilnosti”.

Povratak DPS-a u igru

DPS neće biti u Vladi ali bez njega neće moći da se usvajaju odluke u parlamentu. To je razljutilo dosadašnju vlast koja tvrdi da se Đukanović vraća na velika vrata.

„Naravno da se vraća, ako je ikada i otišao”, kaže Matijašević i nastavlja: „Radi se o partiji koja je uspjela da se održi na vlasti 30 godina i potpuno je iluzorno očekivati da će oni dati nekome podršku, a da ne dobiju ništa zauzvrat. Takođe, iz iskustva znamo da DPS uzima više nego što dobije, tako da možemo očekivati mnogo veći uticaj DPS-a i Đukanovića, nego što to Abazović očekuje”.

Abazović je u više navrata negirao da se DPS vraća na vlast i pozicije odlučivanja, međutim Bešić kaže:

„Ako jedna Vlada zavisi od podrške 30 od 46 poslanika, a tih 30 poslanika su iz DPS-a, onda je veoma jasno da će uloga te partije biti izuzetna prilikom odlučivanja. Tim prije i ne čudi da Abazović nema ništa protiv da dio kadrova po dubini bude i iz DPS-a, jer će na taj način pomoći olakšanom donošenju odluka i funkcionisanju Vlade, kao i njenim odnosima sa Skupštinom”.

Abazović je u prioritete Vlade uvrstio i snažnu borbu protiv kriminala i korupcije koja je već počela sa sadašnjom Vladom. No, da li će to biti moguće ako odluke Vlade zavise i od podrške DPS-a u Skupštini a upravo njihovi visoki funkcioneri se odavno pominju kao potencijalni kandidati za istrage? Matijašević nema dilemu…

„Teško da će borba protiv kriminala i korupcije biti na zadovoljavajućem nivou, sve dok ključne odluke u tom pravcu budu zavisile od poslanika DPS-a koji su umiješani u razne afere, a protiv nekih se vodi postupak u tužilaštvu.”

Bešić, s druge strane, očekuje da će DPS deklarativno podržavati sve odluke koje su usmjerene ka borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali smatra da će pitanje njihovog sprovođenja ostati veoma upitno.

Za godinu dana predsjednički izbori

Nova Vlada oročena je na godinu dana. Narednog proljeća Crnu Goru čekaju predsjednički izbori a plan je da do tada nova Vlada, u dogovoru s opozicijom, sprovede izborne reforme, kako bi se održali i vanredni parlamentarni izbori. No, moguće je da Vlada produži sebi mandat i do redovnih izbora 2024.

„Ne vjerujem da će nova vlada trajati duže od godinu, jer se neće uspostaviti potrebna politička stabilnost u zemlji, posebno ako na predstojećim lokalnim izborima DPS izgubi vlast, prije svega u Podgorici”, kaže Matijašević dok Bešić smatra da će nova Vlada trajati onoliko koliko to bude odgovaralo njenim podržavaocima u Parlamentu, kao što je to bio slučaj i sa sadašnjom ekspertskom Vladom.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.