Novi izbori ili vlast bez legitimiteta?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Pregovori lidera opozicije Dragana Đilasa i predsjednika Aleksandra Vučića zbunili su javnost u Srbiji i izazvali neodobravanje. Postavlja se pitanje da li su to pregovori o novim izborima ili o novim koalicijama?
Ilustracija: Riccardo Guasco
Ilustracija: Riccardo Guasco
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ljuti politički protivnici, lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas i predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić, održali su zajednički sastanak u Beogradu. Zvanično je tema razgovora bila prevazilaženje političke krize u glavnom gradu Srbije, ali ostatak opozicije tvrdi da to svakako nije jedini razlog.

Iako beogradski izbori još nisu zvanično završeni, pretpostavlja se da će konačni rezultat biti pat-pozicija. Zato su sada u opticaju razna rješenja.

Verbalni građanski rat

Dragan Đilas predlaže održavanje novih izbora do kraja godine, a pojedini čelnici SNS kažu da nemaju ništa protiv i da se ponove parlamentarni izbori. Kritičari takvih poteza smatraju da se na taj način krši zakon i da pomenuti političari ne mogu na takav način da dogovaraju izbore.

Đilasov koalicioni partner, predsjednik Narodne stranke Vuk Jeremić, ocjenjuje da je „odlazak kod Vučića izuzetno štetan korak, s nesagledivim posljedicama za budućnost“.

Predsjednički kandidat koalicije „Ujedinjeni za pobedu Srbije“ Zdravko Ponoš kaže da se „s ovom vlašću ne sarađuje, ova vlast se ruši, i nemam stomak za takvu kombinatoriku koja bi možda bila u interesu određenih partija, ali ne i Srbije“.

Kritike stižu i od ostatka opozicije, pa tako Boško Obradović, lider „Dveri“, optužuje vlast i Đilasa da prave novu koaliciju po nalogu stranih ambasada i da tema uopšte nisu izbori u Beogradu. Obradović tvrdi da „oni moraju zajedno radi uvođenja sankcija Rusiji i pristajanja na agendu NATO“.

Pokret „Ne davimo Beograd“ ističe da „ni Đilas, ni Vučić ne smiju prekrajati izbornu volju građana“. Koalicija „Moramo“  takođe smatra da se „kriza ne rješava sastankom dva čovjeka, već da je potrebno poštovati zakon“.

Dragan Đilas sa svoje strane tvrdi da mu je želja smirivanje političkih tenzija i kaže da bi razgovor lidera opozicije i vlasti trebalo da bude normalna stvar, s čime se slažu i pojedini analitičari u Srbiji.

Tome se načelno nema šta prigovoriti, ali isto tako postoje i mnogi koji tvrde da je Srpska napredna stranka svojim ponašanjem Srbiju dovela u stanje „verbalnog građanskog rata“ i da SNS zato teško da ima prava da se poziva na potrebu civilizovanog dijaloga.

Legitimisanje lične vlasti

Dragan Đilas je nakon sastanka sa Vučićem izjavio da su tema bili samo izbori u Beogradu, da se on zalaže za ideju novih izbora i da je Vučić svoj odgovor najavio do kraja nedjelje. Lider SSP primjećuje da je trenutno situacija u Beogradu 55-55 poslanika i da SNS može da formira vlast samo ukoliko dobije podršku neke od opozicionih stranaka, ali je i upozorio da takva vlast ne bi imala legitimitet. To važi i u slučaju da odnos bude, recimo 56-54 u korist opozicije, naglasio je Đilas.

Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), za DW kaže da je sastankom sa Vučićem „Đilas samo legitimisao ličnu vlast jednog čovjeka“ i da je „ovdje riječ ne samo o izbornoj, nego i o institucionalnoj krizi“.

„Taj razgovor prije svega nije trebalo da se održi u Predsjedništvu Srbije“, naglašava Gavrilović i dodaje da je „očito da institucije ne rade svoj posao i da se moramo vratiti poštovanju zakona. Dogovor dva lidera neće riješiti problem, jer izbjegavanje poštovanja zakona i rada institucija jeste nešto što stvara partijsku državu.“

Kriza politike i izbora

Kao jedna od primjedbi koja se upućuje susretu Vučića i Đilasa jeste činjenica da je njihov sastanak uslijedio iako izbori nisu zvanično završeni. Suština čitave priče je, prema riječima našeg sagovornika, da „mi ovdje nemamo samo političku krizu, već se dovodi u sumnju i integritet izbora“.

„Ako mi ne možemo da utvrdimo rezultate izbora, onda je to jedan nivo, i odgovornost za to snosi Gradska izborna komisija (GIK). Drugi nivo je pitanje ko će formirati gradsku vlast u Beogradu – formiraće je onaj ko bude uspio da obezbijedi većinu. Hoće li ta većina odražavati onu većinu koja je bila protiv vlasti, to je sada nepoznanica i vrlo škakljivo pitanje.“

Eventualno ponavljanje izbora može ipak više ići na ruku vladajućoj stranci, jer se pokazalo da je glasače vlasti daleko lakše motivisati nego opozicione. To je zapravo mač sa dvije oštrice za opoziciju.

„Sada je stvar je političke procjene hoće li se ići na nove izbore“, dodaje Gavrilović, „jer ko nam garantuje da i poslije tih izbora nećemo imati istu situaciju kao danas. Vrlo je stoga nezahvalno to prognozirati, ali ako se zna priroda biračkog tijela vlasti, to bi najvjerovatnije više odgovaralo Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci”, ocjenjuje izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja.

Udio stranog faktora

Dio opozicije i dalje tvrdi da je susret Vučić- Đilas zapravo početak stvaranja nove vladajuće koalicije. Time bi se, kako kažu, neutralisale desne partije i otvorio prostor za novu i reklo bi se neočekivanu saradnju pod pritiskom Zapada. Dragan Đilas je to u obraćanju novinarima demantovao i istakao da nije bilo riječi ni o čemu osim o beogradskim izborima, i da, što se tiče SSP, ona svakako neće dijeliti vlast sa SNS.

Zoran Gavrilović primjećuje da je „očito interes međunarodne zajednice da Srbija krene ka evropskom putu. U tom smislu možda može doći do nekog pritiska na dio proevropskih stranaka da podrže vlast Aleksandra Vučića. Da li to znači ulazak u vlast ili nešto drugo, teško je reći, ali može se očekivati da se od njih bude tražilo da budu konstruktivni u tom procesu“, zaključuje naš sagovornik.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.