“Romima su potrebna ljudska prava”

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Dan Roma je međunarodno priznati dan obilježavanja prava Roma. Ali Branislav Nikolić smatra da se to pretvara u isprazni obred. "Mi Cigani ne trebamo prava Roma. Mi trebamo ljudska prava."
roma day
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Branislav Nikolić živi u Beču, istaknuti je član romske zajednice i osnivač platforme gipsy.at. U svom osvrtu na Dan Roma ne nalazi mnogo lijepih riječi: način kako se simbolično obilježava ovaj dan smatra “nacionalnom masturbacijom”. Najbolji primjer je zastava i himna: nediferencirano ophođenje s tim simbolima upravo tjera ljude u ruke nacionalističkih političara.

Jer Nikolić se oštro protivi ideji nekakve romske države. Dapače, protivi se i ideji same nacije: “Što je s ovim svijetom? Nemamo li već dovoljno različitih nacija koje šire nacionalizam i koje se razdvajaju bodljikavom žicom?” Zato i smatra: “Cigani ne trebaju prava Roma. Mi trebamo ljudska prava i ona trebaju vrijediti za sve ljude.” Od ovakvog obrednog obilježavanja Dana Roma nema puno koristi: “Molim Vas da nam ne pomažete. Dovoljno nam je teško i nama samima.”

Pjesma Šabana Bajramovića

8. travnja/april se obilježava kao sjećanje na prvi Svjetski kongres Roma održan na taj dan 1971. u Londonu koji je okupio 23 predstavnika iz devet država. Taj dan simbolizira početak pokreta za građanska prava Roma. Tada je i određena službena zastava i himna (“Đelem, đelem” – poznata u legendarnoj izvedbi Šabana Bajramovića). To su važni simboli Romske zajednice, ali o kojima se još uvijek raspravlja, baš kao i o upotrebi tuđih i vlastitih obilježja.

Međunarodni dan Roma je priznat od svih europskih i međunarodnih organizacija i institucija. On se koristi kao prigoda podsjetiti na raznolike i velike zasluge Roma i Sintija u povijesti, umjetnosti i kulturi.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.