Hoće li biti sankcija za proruske politike u BiH?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Politički stavovi u BiH prema ratu u Ukrajini dijametralno su suprotni. Eskaliralo je podrškom ambasadora BiH suspenziji Rusije iz Savjeta za ljudska prava UN-a. Je su li na pomolu sankcije za proruske politike u BiH?
Wikimedia Commons
Wikimedia Commons
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

„Ovo je udarac na Bosnu i Hercegovinu, koju navodno brane, a ruše je svim raspoloživim sredstvima“, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, reagujući na podršku BiH za suspenziju Ruske Federacije u Savjetu za ljudska prava UN-a. Suspenziju je podržao amabsador BiH pri UN-u, Sven Alkalaj a to je ranije i najavila ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković. Ona je zbog toga dobila podršku Delegacije EU u BiH, čiji je šef Johan Satler pohvalio BiH što je izabrala pravu stranu. Iako je suspenziju Rusje podržala i Srbija, predstavnici Republike Srpske odbacuju tvrdnje da podrška BiH reflektuje stav zemlje, jer Predsjedništvo nikada nije donijelo takvu odluku.

„Neprihvatljvo je da bez stava Predsjedništva bilo ko glasa u UN-u i na to upozoravamo već nekoliko puta. Time se degradira pozicija Predsjedništva i ove zemlje. To nije odluka BiH, to je privatna odluka muslimanskog kruga iz Sarajeva“, rekao je Milorad Dodik, uz ocjenu da se radi o kršenju Ustava i rušenju BiH.

Posljedice zbog stava prema Rusiji

Zbog toga je Dodik pisao Generalnom sekretaru UN-a a pismo dostavio i dijelu ambasadora koji su, kako navodi, važni za Dejtonski sporazum. Pisao je, kaže, Vladimiru Putinu i Sergeju Lavrovu, te ih upoznao i sa kršenjem ovih pravila.

Dan ranije u Bundestagu, razgovaralo se o mogućim sankcijama prema Republici Srpskoj zbog politike koja se vodi unutar BiH ali i prema ratu u Ukrajini. Ana Lurman, njemačka državna sekretarka zadužena za Evropu, rekla je da je RS preduzela konkretne korake koji vode ka odvajanju od Bosne i Hercegovine i da to predstavlja napad na državu, mir i cijelu Evropu.

„To ne smije ostati bez posljedica, bilateralna podrška za RS je zadržana a u okviru EU se zalažemo za zaustavljanje pomoći kako bismo zaustavili taj destruktivni kurs, posebno Milorada Dodika. Unutar vlade ispitujemo opcije za ponovno uključenje naših snaga u operaciji EUFOR-a”, rekla je Lurman.

U RS nisu ostali ravnodušni na tu najavu povratka njemačkh snaga u sastav EUFOR-a u BiH. O aktivnijem uključenju Njemačke u okviru misije Altea Dodik ima drugačiji stav.

„Zanimljivo je da su mnogi veoma ostrašćeni u Bundestagu u napadima na RS i njene političare. Ista ona Njemačka koja je 1941. godine poslala Nijemce, koji su asistirali Ustašama da pobiju milion ljudi na ovim prostorima, sada najavljuje da će ovdje doći njihove oružane snage. Njihove oružane snage ovdje ne trebaju, nisu dobrodošle i ne mogu ovdje doći bez odluke Predsjedništva BiH. Ni u kojem aranžmanu ne mogu doći ovdje bez odluke Predsjedništva”, rekao je Dodik.

Kapitulacija EU

Sankcija za sada nema, poručuju analitičari, bar ne u smislu jedinstvenosti EU po tom pitanju.

„Zvaničnih sankcija EU više ne može biti, s obzirom na to da je većina prošli mjesec, u okviru rasprave o restriktivnim mjerama, prihvatila ucjene Viktora Orbana i Mađarske da ne stavi veto na tako nešto. Na osnovu te svojevrsne kapitulacije pred tim malim brojem članica koje podržavaju Dodika, mi u naredne dvije godine nećemo vidjeti sankcije“, kaže analitičar iz Berlina, Bodo Veber, navodeći da će EU sada morati da pristupi nekom planu B, poput bilateralnih sankcija.

Politički odnosi u BiH se zaoštravaju svakim danom, institucije ne funkcionišu u punom kapacitetu već mjesecima i to je politika koja u ovom trenutku odgovara onima koji su na vlasti. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz, kaže da je kampanja u Srbiji na proteklim izborima pokazala, da što je u njoj bilo više rusofilije, rezultat je bio bolji. To je matrica koja se tenutno koristi i u RS, smatra on.

„Dodik u svojim antievropskim stavovima i rusofiliji provocira centre moći u Evropi da bude kažnjen. EU je jedna birokratizovana organizacija ali nije sposobna da povuče odlučne poteze u BiH. Biće to prepušteno određenim zemljama“, kaže Kazaz, uvjeren da će Dodik dobiti sankcije zbog ovakvog stava, zbog čega će da trpe i građani BiH, jer novi svjetski poredak, kaže, donosi mimimum tolerancije prema malim zemljama, poput BiH.

Luđačka košulja na BiH

Građani već, ističu analitičari, trpe zbog politika koje su aktuelne više od dvije decenije i zbog kojih nema napretka ni u jednom segementu društva, kao ni političkog konsenzusa o tome šta predstavlja Dejtonski mirovni sporzum, koji je zaustavio rat.

„Dejtonski mirovni sporazum je luđačka košulja na rukama patritotski i proevropski orijentisane većine….On je omogućio aparthejd i Dodiku omogućio da radi to što radi“, poručuje prvi čovjek SDA, Bakir Izetbegović.

„Njegov je babo to potpisao, nisam ja”, odgovara Dodik, štiteći, kaže, Dejtonski mirovni sporazum.

„Ali to nema veze sa tim. To znači da je to međunarodni pravni dokument, koje su garantovale zemlje od Amerike do Rusije i da to treba da bude sprovođeno“, rekao je Dodik, koji tvrdi da RS samo sprovodi Dejtonski sporzum i da sve poteze koje povlači, povlači u skladu sa Ustavom. Da li će ti potezi imati posljedice?

„Unilateralno djelovanje ili pokušaj blokade i redefinisanje zvanične politike BiH prema Ukrajini, svakako je dodatni argument vladama i državama članica EU, kao što je Njemačka, koja se, nakon početka rata u Ukrajini, snažnije zalaže za to da se ozbiljno počne djelovati prema opasnosti koja BiH prijeti od Dodika“, zaključuje Veber.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.